Grčka planira uvesti porez od 10 posto na kapitalnu dobit koju fizičke osobe ostvaruju trgovanjem kriptovalutama, uz oslobođenje za godišnju dobit do 500 eura. Prijedlog zakona objavljen je 7. listopada 2026. i obuhvaća i određene prihode od stakinga i posuđivanja kriptoimovine.
Prema grčkom Ministarstvu nacionalnog gospodarstva i financija, javno savjetovanje traje do 22. listopada. Vlada planira usvajanje zakona tijekom prvog tjedna studenoga. Predložena pravila još nisu na snazi.
Kako bi se obračunavao porez?
Porez bi se obračunavao na ostvarenu kapitalnu dobit, odnosno razliku između prodajne i priznate nabavne vrijednosti kriptoimovine.
Prema prijedlogu grčkog Ministarstva financija, godišnja kapitalna dobit od kriptovaluta do 500 eura bila bi oslobođena poreza. Ako ulagač tijekom godine ostvari 400 eura dobiti, porez ne bi plaćao.
Za dobit koja premašuje 500 eura predviđena je stopa od 10 posto. Međutim, službeno priopćenje ne razjašnjava oporezuje li se tada cijela ostvarena dobit ili samo iznos iznad praga. Taj će detalj trebati potvrditi u konačnom tekstu zakona.
Prijedlog predviđa da zamjena jedne kriptovalute drugom ne stvara obvezu plaćanja poreza na kapitalnu dobit. Primjerice, zamjena bitcoinaBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna ... za ethereum ne bi se oporezivala u trenutku zamjene. Porezna obveza mogla bi nastati pri kasnijoj prodaji.
Zašto je važno dokazati nabavnu cijenu?
Za utvrđivanje kapitalne dobiti važna je dokumentacija o kupnji i prodaji kriptoimovine. To se posebno odnosi na ulagače koji su istu kriptovalutu kupovali više puta ili trgovali preko različitih platformi.
Prijedlog predviđa posebna pravila za utvrđivanje prosječne nabavne cijene. Ulagači bi zato trebali sačuvati evidenciju transakcija kako bi mogli dokazati koliko su platili kriptoimovinu koju kasnije prodaju.
Staking i posuđivanje također bi se oporezivali
Stopa od 10 posto predviđena je i za određene prihode od posuđivanja kriptoimovine, pružanja likvidnosti te sudjelovanja u stakingu.
Prema prijedlogu, takvi bi se prihodi u poreznom smislu tretirali kao kamate. Pravila bi se tako odnosila i na ulagače koji ostvaruju prinose bez prodaje kriptovaluta.
Godinu dana za prijavu ranijih dobitaka
Grčka vlada predlaže prijelazno razdoblje od 12 mjeseci tijekom kojeg bi građani mogli dobrovoljno prijaviti ranije ostvarene kapitalne dobitke od kriptovaluta.
Prema grčkom listu Ta Nea, na tako prijavljene dobitke primjenjivala bi se stopa od 10 posto, bez kazni i zateznih kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., uz ispunjavanje propisanih uvjeta. Porez bi se i dalje morao platiti.
Grčka uvodi jasnija pravila za oporezivanje kriptoimovine
Grčka je tijekom 2026. u svoje zakonodavstvo prenijela europska pravila DAC8 o razmjeni poreznih informacija o kriptoimovini. Novi prijedlog uređuje oporezivanje ostvarenih dobitaka i prihoda, dok europska uredba MiCA zasebno regulira pružatelje kriptousluga. O primjeni MiCA-e u regiji ranije smo pisali na financa.ba.
Prema Reutersovu izvještavanju, grčke vlasti u lipnju su razmatrale stopu od 15 posto, dok listopadski prijedlog predviđa 10 posto.
Grčka zasad nije objavila procjenu očekivanih prihoda od novog poreza. Poreznim vlastima dodatni izazov predstavlja činjenica da velik dio domaćih ulagača koristi inozemne platforme za trgovanje kriptovalutama.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
