Europskim kompanijama prognozira se rast dobiti od 20,7 posto u trećem tromjesečju 2026., ali očekivanja za pojedine sektore znatno se razlikuju. Dok bi dobit energetskih kompanija mogla porasti 124 posto, analitičari su prognozu za cikličku potrošnju u samo tjedan dana promijenili s rasta od 26 posto na pad od 2,6 posto.
Prema podacima LSEG I/B/E/S-a koje je objavio Reuters, ukupna prognoza za kompanije iz indeksa STOXX Europe 600 povećana je tijekom listopada s početnih 19,4 na 21 posto, a zatim blago smanjena na 20,7 posto. Promjena ukupne procjene pritom je znatno manja od promjena koje su analitičari napravili unutar pojedinih sektora.
Energetika i dalje snažno utječe na očekivanu dobit
Energetskim kompanijama prognozira se rast dobiti od 124 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Samo tjedan dana ranije očekivani rast iznosio je 115,9 posto, što znači da je prognoza povećana za 8,1 postotni bod.
Prema Reutersovoj analizi, povećanje očekivanja povezano je s višim cijenama nafte i plina te poremećajima u opskrbi, uključujući posljedice rata s Iranom i ukrajinskih napada na rusku naftnu infrastrukturu.
Koliko cijene energenata utječu na ukupnu sliku europske dobiti, pokazivale su već početne listopadske procjene. Dok se za STOXX 600 tada očekivao rast dobiti od 19,4 posto, prognoza bez energetskog sektora iznosila je 9,9 posto.
Tjedan dana kasnije očekivani rast dobiti bez energetike iznosio je 9,7 posto, dok je ukupna prognoza dosegnula 21 posto. Podaci iz različitih datuma ne mogu se izravno koristiti za izračun aktualnog doprinosa energetike, ali pokazuju koliko taj sektor utječe na ukupnu procjenu.
Visoke cijene energenata trenutačno povećavaju očekivanu dobit njihovih proizvođača. Istodobno povećavaju troškove dijelu europske industrije. Ako se cijene nafte i plina stabiliziraju ili počnu padati, i prognoze energetskih dobiti mogle bi se promijeniti.
Tehnološki sektor dobiva potporu od ulaganja u podatkovne centre
Tehnološkim kompanijama prognozira se rast dobiti od 32,7 posto, nakon što su analitičari prethodno očekivali povećanje od 24,4 posto. Revizija od 8,3 postotna boda uslijedila je nakon rezultata ASML-a i Ericssona, koji su nadmašili tržišna očekivanja.
Europske kompanije sudjeluju u ulaganjima u umjetnu inteligenciju kroz proizvodnju opreme za poluvodiče, elektroenergetskih sustava i industrijskih tehnologija potrebnih podatkovnim centrima. Zbog toga rast ulaganja u AI infrastrukturu utječe i na poslovanje kompanija izvan užeg tehnološkog sektora.
Dobar primjer je švicarski ABB, koji je 20. listopada objavio rast novih narudžbi od 40 posto, na 12,06 milijardi dolara. Prema službenom izvješću ABB-a za treće tromjesečje, prihodi su povećani 14 posto, na 9,70 milijardi dolara.
Operativna EBITA dobit porasla je 24 posto, na 2,03 milijarde dolara, a operativna marža povećana je s 19,2 na 20,8 posto. Istodobno je osnovna zarada po dionici pala dva posto, na 0,65 dolara.
ABB je izvijestio i o troznamenkastom postotnom rastu narudžbi povezanih s podatkovnim centrima. No razlika između rasta operativne dobiti i pada osnovne zarade po dionici pokazuje zašto poslovne rezultate treba promatrati kroz više pokazatelja. Veća potražnja i viša operativna marža ne znače nužno i proporcionalan rast konačne zarade.
Prognoza za cikličku potrošnju smanjena za 28,6 postotnih bodova
Najveće pogoršanje očekivanja zabilježeno je u sektoru cikličke potrošnje, koji obuhvaća proizvođače automobila, luksuznih proizvoda i druge kompanije čiji prihodi ovise o potrošačkoj potražnji.
Analitičari su početkom listopada očekivali rast dobiti od 26 posto. Tjedan dana kasnije prognozirali su pad od 2,6 posto. Razlika iznosi 28,6 postotnih bodova.
Reuters promjenu povezuje sa slabijim isporukama europskih proizvođača automobila, posebno Volkswagena i BMW-a, pod pritiskom slabije potražnje na kineskom tržištu.
Volkswagen je u trećem tromjesečju zabilježio najveći pad isporuka u više od četiri godine. Problemi kompanije na kineskom tržištu već su bili tema financa.ba u analizi Volkswagen ispao iz EURO STOXX 50. Problem je veći od indeksa.
Ipak, slabije poslovanje proizvođača automobila ne znači da se sve djelatnosti cikličke potrošnje suočavaju s jednakim problemima. Agregatna sektorska prognoza ne otkriva koliko pojedinačnih kompanija očekuje rast, a koliko pad dobiti.
Posebno je zanimljiva usporedba sektorskih revizija s ukupnom prognozom STOXX-a 600. Dok je očekivani rast dobiti cikličke potrošnje smanjen za 28,6 postotnih bodova, prognoze energetike i tehnologije povećane su za 8,1 odnosno 8,3 postotna boda.
Ukupna prognoza pritom je smanjena tek s 21 na 20,7 posto. To ne znači da su pozitivne revizije tih dvaju sektora u potpunosti nadoknadile negativnu reviziju cikličke potrošnje. Za takav zaključak potrebni su podaci o apsolutnoj dobiti i ponderima pojedinih sektora.
Usporedba ipak otkriva koliko se očekivanja za pojedine djelatnosti mogu promijeniti, a da se ukupna stopa rasta gotovo ne pomakne.
Rast se očekuje i izvan energetike i tehnologije
Industrijskim kompanijama prognozira se rast dobiti od približno 11 posto, čemu bi trebala pridonijeti ulaganja u infrastrukturu i opremu, uključujući projekte povezane s izgradnjom podatkovnih centara.
Industrija pritom ima različitu izloženost cijenama energenata. Proizvođači elektroenergetske opreme mogu imati koristi od povećanih ulaganja, dok energetski intenzivne djelatnosti osjećaju pritisak viših troškova.
Analitičari očekuju i rast dobiti kompanija iz sektora osnovne potrošnje, koji obuhvaća proizvođače hrane, pića i drugih proizvoda svakodnevne potrošnje. Taj sektor manje ovisi o kupnji trajnih i skupljih proizvoda nego automobilska industrija, ali je i dalje izložen promjenama proizvodnih troškova i kupovne moći.
Razlike među djelatnostima zato su važne i unutar sektora kojima se ukupno prognozira rast.
Što zapravo govori prognoza od 20,7 posto?
Stopa od 20,7 posto odnosi se na agregiranu prognozu dobiti kompanija obuhvaćenih izračunom LSEG I/B/E/S-a. Ona ne znači da se dobit većine pojedinačnih kompanija povećava tom stopom.
Prema metodologiji LSEG I/B/E/S Global Aggregates, analitičke procjene objedinjuju se na razini kompanija, sektora i tržišnih indeksa, uz odgovarajuće ponderiranje. Zbog toga se iz ukupne stope rasta ne može zaključiti koliki udio kompanija ostvaruje bolje rezultate nego godinu ranije.
Za preciznu procjenu širine rasta trebalo bi usporediti pojedinačne rezultate i prognoze kompanija, uključujući one koje prelaze iz gubitka u dobit ili obrnuto. Takav udio nije moguće pouzdano utvrditi iz javno objavljenih agregatnih podataka.
Analitičari istodobno očekuju rast prihoda STOXX-a 600 od 11 posto, u odnosu na prethodnu prognozu od 10,6 posto. No rast nominalnih prihoda ne mora značiti i jednako povećanje prodanih količina, posebno u energetici, gdje cijene nafte i plina snažno utječu na ostvarenu vrijednost prodaje.
Upravo zato će objavljeni rezultati biti važni za razlikovanje rasta koji proizlazi iz viših cijena od rasta povezanog s većom potražnjom.
Slijedi provjera očekivanja kroz poslovne rezultate
Kompanije koje predstavljaju više od polovice tržišne kapitalizacije STOXX-a 600 trebale bi objaviti rezultate tijekom dva tjedna nakon 20. listopada.
Analitičari su uoči ove sezone izvještavanja povećavali ukupne prognoze dobiti, umjesto da ih smanjuju, što je neuobičajeno u odnosu na tipičan obrazac revizija prije objave rezultata.
Uz ostvarenu dobit za treće tromjesečje, pozornost će biti usmjerena na prognoze kompanija za kraj 2026. i 2027. godinu. Posebno će biti važno hoće li proizvođači automobila najaviti stabilizaciju potražnje u Kini te očekuju li kompanije povezane s podatkovnim centrima nastavak rasta narudžbi.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
