Vanjski dug nefinancijskih poduzeća i neprofitnih institucija koje služe kućanstvima u Bosni i Hercegovini na kraju 2025. godine iznosio je 12,7 milijardi KM, što je 471,9 milijuna KM ili 3,9 posto više nego godinu ranije. Prema Izvješću o financijskoj stabilnosti Centralne banke BiH, vanjska zaduženost ove skupine rasla je trinaestu godinu zaredom.
Najveći dio povećanja proizlazi iz rasta inozemnih zajmova, dok je dug prema povezanim društvima u inozemstvu smanjen. Istodobno su domaće banke nastavile povećavati kreditiranje poslovnog sektora.
Inozemni zajmovi rastu, međukompanijski dug pada
Vanjski dug po osnovi zajmova u kategoriji ostalih investicija povećan je tijekom 2025. za 523,9 milijuna KM ili 6,9 posto. Međukompanijsko zaduživanje u okviru izravnih stranih ulaganja smanjeno je za približno 52 milijuna KM, odnosno 1,1 posto, nakon tri godine rasta.
Rast inozemnih zajmova premašio je ukupno povećanje vanjskog duga jer se međukompanijsko zaduživanje istodobno smanjilo.
Na kraju 2025. međukompanijski dug činio je 36,8 posto vanjske zaduženosti promatrane skupine. Preostali dio najvećim se dijelom odnosio na zajmove, trgovačke kredite i avanse.
Međukompanijsko zaduživanje obuhvaća dužničke odnose između vlasnički povezanih društava, primjerice kada inozemno matično društvo odobrava zajam svojoj podružnici u BiH. Takvo financiranje razlikuje se od vlasničkog ulaganja jer poduzeće ima obvezu povrata sredstava.
Smanjenje međukompanijskog duga ne znači nužno povlačenje stranih investitora. Može biti posljedica otplate ranijih zajmova ili promjene financiranja unutar poslovne grupacije. Dostupni agregatni podaci ne pokazuju koji je razlog prevladao tijekom 2025.
Zašto poduzeća traže financiranje u inozemstvu?
Centralna banka BiH u analizi financijske stabilnosti kao moguća objašnjenja dugotrajnog rasta vanjske zaduženosti navodi uvjete financiranja, kreditne standarde domaćih banaka i nedovoljno razvijeno domaće tržište kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr....
Za poduzeća koja planiraju veće investicije važni su dostupnost potrebnog iznosa, rok otplate i cijena financiranja. Inozemni vjerovnici mogu ponuditi drukčije uvjete od domaćih banaka, dok poduzeća u međunarodnim grupacijama imaju dodatnu mogućnost financiranja putem povezanih društava.
Ograničena razvijenost domaćeg tržišta kapitala znači i manje mogućnosti za pribavljanje dugoročnih sredstava izdavanjem vrijednosnih papira. Poduzeća se zato mogu više oslanjati na bankovne kredite i druge zajmove.
Iz podataka o vanjskom dugu ipak se ne može utvrditi koliko je poduzeća tijekom 2025. odabralo inozemne vjerovnike zbog nižih troškova financiranja, a koliko zbog duljih rokova otplate ili dostupnosti većih iznosa.
Domaće banke također povećavaju kreditiranje
Rast vanjskog duga odvijao se usporedno s povećanjem kreditiranja poslovnog sektora kod domaćih banaka.
Prema podacima CBBiH, krediti pravnim osobama na kraju 2025. iznosili su približno 14,5 milijardi KM, uz godišnji rast od 12,4 posto.
Rast je nastavljen i tijekom 2026. Prema monetarnim podacima CBBiH za srpanj 2026., krediti privatnim poduzećima iznosili su približno 12,47 milijardi KM, odnosno 12,1 posto više nego godinu ranije.
Istodoban rast domaćeg kreditiranja i vanjskog duga pokazuje da povećanje inozemnih obveza nije bilo praćeno općim smanjenjem bankovnog kreditiranja poduzeća u BiH.
CBBiH u izvješću navodi i povećanje relativnog značaja inozemnih izvora u financiranju poduzeća. Međutim, iznosi domaćih bankovnih kredita i vanjskog duga ne mogu se jednostavno zbrojiti jer se njihov statistički obuhvat razlikuje.
Što pokazuju noviji podaci za 2026. godinu?
Prema tromjesečnoj statistici vanjskog duga CBBiH, ukupni bruto vanjski dug Bosne i Hercegovine na kraju lipnja 2026. iznosio je 29,59 milijardi KM, u usporedbi s 26,43 milijarde KM na kraju 2025. godine.
U kategoriji „Ostali sektori” vanjski dug povećan je s 9,43 na 9,93 milijarde KM, odnosno za približno 497,7 milijuna KM ili 5,3 posto. Međukompanijsko zaduživanje na razini gospodarstva povećano je za 16,3 milijuna KM, na približno 4,53 milijarde KM.
Ti podaci pokazuju nastavak rasta vanjskih obveza, ali ne predstavljaju izravno usporedivu vrijednost duga nefinancijskih poduzeća i neprofitnih institucija koje služe kućanstvima.
Kategorija „Ostali sektori” ima širi statistički obuhvat, a međukompanijsko zaduživanje iskazuje se zasebno. Zbog toga se iz dostupne sektorske tablice ne može pouzdano utvrditi koliko je vanjski dug promatrane skupine poduzeća iznosio na kraju lipnja 2026.
Što rast zaduženosti znači za poslovni sektor?
Promjena strukture vanjskog duga otvara pitanje uvjeta pod kojima će poduzeća otplaćivati preuzete obveze.
Dostupna statistika ne pokazuje razlikuju li se rokovi otplate i kamatni uvjeti međukompanijskih zajmova od ostalih inozemnih kredita. Bez tih podataka nije moguće procijeniti koliko je povećanje vanjskog duga utjecalo na buduće troškove financiranja.
Rizici se razlikuju i među gospodarskim djelatnostima. Prema Izvješću o financijskoj stabilnosti CBBiH, krediti građevinskim poduzećima kod domaćih banaka tijekom 2025. povećani su za 23,2 posto, dok je u prerađivačkoj industriji rast iznosio 8,4 posto. CBBiH pritom upozorava da slabija inozemna potražnja može dodatno opteretiti poslovanje prerađivačke industrije.
Ti podaci odnose se na domaće bankovno kreditiranje, a ne na sektorsku raspodjelu vanjskog duga. Zato se iz njih ne može zaključiti koje su djelatnosti najviše pridonijele rastu inozemnog zaduživanja.
Tijekom 2025. inozemni zajmovi rasli su brže od ukupne vanjske zaduženosti promatrane skupine, dok je dug prema povezanim društvima prvi put nakon tri godine smanjen. Za procjenu posljedica te promjene nedostaju podaci o rokovima dospijeća, kamatnim uvjetima i mogućnostima refinanciranja.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
