Razlika između prosječnih neto plaća u javnoj upravi i prerađivačkoj industriji Bosne i Hercegovine povećala se za 147 KM u godinu dana. U kolovozu 2026. iznosila je 800 KM, dok je u istom mjesecu prošle godine bila 653 KM. Plaće u javnoj upravi realno su porasle 5,4 posto, a u prerađivačkoj industriji smanjene su 0,2 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH za kolovoz 2026., prosječna isplaćena neto plaća u zemlji iznosila je 1.701 KM. Nominalno je bila 7,7 posto viša nego godinu ranije, a realno, nakon uračunavanja promjene potrošačkih cijena, 2,7 posto viša.
Javna uprava bilježi brži rast plaća od industrije
Prosječna neto plaća u javnoj upravi i obrani u kolovozu iznosila je 2.183 KM, odnosno 209 KM više nego u kolovozu 2025. godine. U prerađivačkoj industriji dosegnula je 1.383 KM, uz godišnje povećanje od 62 KM.
Zbog različite brzine rasta, razlika između sektorskih prosjeka povećala se za 22,5 posto. Povećao se i njihov omjer: prosječna plaća u javnoj upravi bila je 1,58 puta veća od prosjeka u prerađivačkoj industriji, dok je godinu ranije taj omjer iznosio 1,49.
Mjesečna usporedba ipak pokazuje drukčije kretanje. Prema srpanjskim podacima BHAS-a, prosječna neto plaća u javnoj upravi tada je iznosila 2.262 KM, a u industriji 1.414 KM. Razlika je bila 848 KM, odnosno 48 KM veća nego u kolovozu.
Industrijske plaće u prvih osam mjeseci ipak su realno rasle
Kolovoški pad realne plaće u prerađivačkoj industriji od 0,2 posto odnosi se na usporedbu s istim mjesecom 2025. godine. Za razdoblje od siječnja do kolovoza 2026. podaci BHAS-a pokazuju realni rast prosječnih plaća u industriji od 2,2 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.
U javnoj upravi realni rast za isto razdoblje iznosio je 6,4 posto.
U industriji manje zaposlenih, u javnoj upravi više
Različita kretanja vidljiva su i u zaposlenosti. Prema podacima Agencije za statistiku BiH za srpanj 2026., u prerađivačkoj industriji radila je 156.571 osoba, odnosno 3.098 manje nego u srpnju 2025. godine. To je godišnje smanjenje od 1,9 posto.
U javnoj upravi i obrani broj zaposlenih istodobno je povećan sa 76.668 na 77.624, odnosno za 1,2 posto. Prerađivačka industrija i dalje zapošljava približno dvostruko više ljudi, ali se broj zaposlenih u dvije djelatnosti kreće u suprotnim smjerovima.
Podaci o zaposlenosti odnose se na srpanj, a usporedba plaća na kolovoz. Iz tih se pokazatelja ne može zaključiti da je promjena broja zaposlenih uzrokovala razlike u rastu plaća.
Najviše plaće u informacijama i komunikacijama
Najviša prosječna neto plaća u kolovozu zabilježena je u informacijama i komunikacijama, 2.252 KM, ali je realno bila 0,4 posto niža nego godinu ranije. U financijama i osiguranju prosječna plaća iznosila je 2.204 KM, uz realni rast od 2,2 posto.
U zdravstvu i socijalnoj skrbi prosječna neto plaća dosegnula je 2.180 KM, a realno je porasla 5 posto. U obrazovanju je iznosila 1.726 KM, uz realni godišnji rast od 4,3 posto.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se smještaj i ugostiteljstvo, s prosječnom neto plaćom od 1.188 KM i realnim padom od 0,4 posto. U građevinarstvu prosjek je iznosio 1.320 KM, uz realni rast od 0,1 posto, dok je u trgovini dosegnuo 1.385 KM, uz rast kupovne moći od 1,4 posto.
Razlika između najviše i najniže prosječne neto plaće po djelatnostima iznosila je 1.064 KM. Prosjek u informacijama i komunikacijama bio je približno 1,9 puta veći nego u smještaju i ugostiteljstvu.
Razlika između javne uprave i industrije vidljiva je i u bruto plaćama
Prema podacima BHAS-a o bruto plaćama za kolovoz 2026., prosječna bruto plaća u javnoj upravi i obrani iznosila je 3.432 KM, a u prerađivačkoj industriji 2.090 KM. Razlika je dosegnula 1.342 KM, nasuprot 1.112 KM prema podacima za kolovoz 2025. godine.
Bruto razmak između tih djelatnosti tako se povećao za 230 KM u godinu dana, dok je razlika u neto plaćama porasla za 147 KM.
Objavljeni iznosi odnose se na prosječne isplaćene plaće po djelatnostima, a ne na plaće pojedinih zanimanja. Statistika ne obuhvaća zaposlene u obrtima i slobodnim profesijama ni pripadnike obrane. Iz sektorskih prosjeka stoga se ne može zaključiti kolika je razlika u plaćama zaposlenih istog zanimanja, obrazovanja ili radnog iskustva.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
