Što znači pojam FLOW u modernoj psihologiji?

Ako ste se ikada predali i prepustili nekoj aktivnosti do te mjere da ste potpuno izgubili pojam o vremenu i ostatku svijeta, osjetili potpunu spontanu radost, samozaborav, a kada ste izašli iz takvog stanja shvatili kako je vrijeme jednostavno proletjelo, najvjerojatnije ste doživjeli psihičko stanje koje je Mihaly Csikszentmihalyi (Čiksentmihalji), psiholog mađarskog podrijetla, nazvao FLOW (protok).

Ovaj, danas poznati psiholog, šezdesetih godina prošlog stoljeća započeo je opsežna istraživanja o tome što ljude čini istinski sretnima.

Otkrio je da novac ne čini ljude sretnima – zapravo, studija je pokazala da nema razlike u razini subjektivne sreće između ljudi koji zarađuju 35.000 dolara godišnje i onih koji zarađuju 300.000 dolara i više. Luksuzne materijalne stvari također ne igraju značajnu ulogu u nečijem doživljaju sreće.

Definicija FLOW-a

Csikszentmihalji je otkrio da su ljudi najsretniji kada su u stanju FLOW-a, što je definirao na sljedeći način:

„Flow je stanje u kojemu smo potpuno zaokupljeni radnjom, radi same radnje. Oslobođeni smo vladavine ega, vrijeme leti, sve što radimo, svaki pokret i misao neminovno proizlazi iz prethodnog pokreta i misli. Cijelo naše biće je uključeno, a svoje vještine koristimo maksimalno.”

Iskustvo FLOW-a može se doživjeti na mnogo različitih načina. Neki to mogu doživjeti baveći se sportom, plesom, trčanjem. Drugi to mogu doživjeti slikajući, crtajući, pišući, plešući, pjevajući…

Csikszentmihalji se godinama bavi ovim fenomenom te je sa svojim kolegama obavio više od 8000 intervjua u kojima su sudjelovali ljudi različitih profila, od dominikanskih svećenika do šahista, planinara, tenisača, baletana, slijepih časnih sestara, himalajskih planinara i Navajo pastira.

Došao je do zaključka da je FLOW univerzalno iskustvo, stanje koje se događa u vrlo specifičnim uvjetima. Nužan uvjet je da je pred nama izazov koji naše vještine i sposobnosti stavlja na kušnju, a naše vještine i sposobnosti mogu odgovoriti tom izazovu, točnije izazov i vještine moraju biti u skladu i na visokoj razini. Oni moraju pomicati naše granice.

Ako izazovi premašuju naše vještine, možemo osjećati tjeskobu, a ako vještine premašuju izazove, osjećamo dosadu.

Čimbenici koji su prisutni u stanju FLOW-a

Bez obzira na kulturu, stupanj obrazovanja ili bilo koji drugi parametar, postoji nekoliko čimbenika koji su prisutni dok je osoba u stanju protoka:

• jasni ciljevi, koji bi trebali biti izazovni, ali dostižni;
• snažna, potpuna koncentracija i nepodijeljena pozornost na ono što se događa u danom trenutku, tako da u umu nema mjesta ni za što drugo;
• aktivnost nas sama po sebi ispunjava zadovoljstvom, stoga se ne doživljava kao zahtjevna, teška ili obvezujuća;
• osjećaj smirenosti, gubitak samosvijesti, a zanimljivo je da je nakon takvog iskustva osjećaj samosvijesti i samopouzdanja jači nego prije;
• iskrivljen osjećaj za vrijeme, gubitak koncepta vremena zbog usmjerenosti na sadašnji trenutak;
• neposredna povratna informacija – uspjeh i neuspjeh su očiti (posebno u sportu, sportaš uvijek zna gubi li ili pobjeđuje);
• svijest da se zadatak može izvršiti;
• osjećaj osobne kontrole nad situacijom i njezinim ishodom;
• nedostatak svijesti o fizičkim potrebama;
• potpuni fokus na samu aktivnost.

U jednoj studiji koju je proveo Csikszentmihalji sudjelovalo je 250 tinejdžera, od kojih su neki iskusili visoku razinu FLOW-a, a drugi nisku razinu. Svatko je imao zadatak povremeno dati povratnu informaciju o svojim osjećajima.

Tinejdžeri koji su slobodno vrijeme provodili baveći se nekim hobijem, sportom i pišući domaće zadaće svrstani su u skupinu koja je dosegla visoku razinu FLOW-a. Među njima je uočena viša razina samopoštovanja i angažmana. Zanimljivo, ovi tinejdžeri smatraju da se manje zabavljaju od tinejdžera koji su iskusili nižu razinu FLOW-a, što se postiže igranjem video igrica, gledanjem TV programa ili druženjem.

Međutim, pokazalo se da su djeca koja su doživjela višu razinu FLOW-a dulje bila sretna i uspješnija u međuljudskim odnosima, karijeri i školovanju.

Kada su ga nakon predavanja upitali kako se flow može koristiti u nastavi, Csikszentmihalji je naveo podatke iz istraživanja da je nastavnikov flow “zarazan” te da su najbolja predavanja ona na kojima i sam predavač uživa u lekciji koju predaje ili ona koja pri čemu uživa u mogućnosti prenošenja znanja studentima i komuniciranja s njima tijekom predavanja.

Često bi učenici, kada bi ih u istraživanju pitali što je bilo drugačije tijekom njihovog školovanja, odgovorili:

“Luda ​​učiteljica, koja bi stala pred ploču i pričala o matematici kao o nečem lijepom, važnom i značajnom.”

Kada je entuzijazam predavača za ono što predaje iskren i izražen na pravi način, postaje zarazan, prenosi se na studente, potiče ih na sudjelovanje, produbljuje proces učenja i motivira njihov dugoročni interes za predmet. Na taj se način učenje pretvara u zanimljiv izazov tijekom kojeg su učenici koncentrirani i zadubljeni te mogu osjetiti potpuni užitak, dok se osjećaj za vrijeme potpuno gubi, a samo učenje postaje poput dječje igre u kojoj je dijete potpuno zadubljeno u igra, poput slikara koji je sretan dok slika u naletu inspiracije ili plesačice koja zaneseno pleše, zaboravljajući vrijeme, mjesto i znatiželjne promatrače.

“Kada nešto činite, mislite ili osjećate, činite to sa strašću. Neka dolazi iz vašeg srca. Učinite to srcem i dušom. I dok to radite, osjetit ćete kako rijeka energije lagano teče kroz vas, a posebno kroz cijeli vaš život. Život na taj način ima puno više smisla.” (Angie Curran)

Citati o magičnoj preokupaciji ili stanju FLOW-a

• Ako vas nešto zanima, fokusirat ćete se na to, a ako na bilo što obratite pažnju, veća je vjerojatnost da će vas to i zainteresirati. Mnoge stvari koje smatramo zanimljivima nisu takve po prirodi, već postaju takve jer smo se potrudili obratiti pozornost na njih. (Mikhail Csiksentmihalji – Pronalaženje FLOW-a: Psihologija bavljenja svakodnevnim životom)
• Kako bi prevladali stanja tjeskobe i depresije, tako česta u suvremenom životu, pojedinci se moraju osamostaliti od društvene okoline do te mjere da postanu neovisni o nagradama ili kaznama te okoline. Da bi postigla takvu neovisnost, svaka osoba mora ovladati umijećem samonagrađivanja. Mora razviti sposobnost pronalaženja užitka i svrhe neovisno o vanjskim okolnostima. (Mikhail Csiksentmihalji – FLOW: Psihologija optimalnog iskustva)
• Užitak se postiže na granici između dosade i tjeskobe, kada su izazovi u finoj ravnoteži sa sposobnošću osobe da djeluje. (Mikhail Csikszentmihalji)
• Naše Ja se zapravo širi i jača kroz čin samozaborava. (Mikhail Csikszentmihalji)
• Suprotno uvriježenom mišljenju, trenuci poput ovih, najbolji trenuci naših života, nisu pasivni, prijemčivi, opušteni trenuci – iako takvi trenuci mogu donijeti užitak – ako smo naporno radili da ih postignemo. Najbolji trenuci nastaju kada su tijelo i um osobe napeti do krajnjih granica u namjernom nastojanju da se postigne nešto vrijedno i izazovno. Optimalno iskustvo je stoga nešto što sami odlučujemo. Za dijete, to može biti postavljanje drhtavim prstima zadnjeg bloka blokova na kulu koju je sagradio, višu od bilo koje prije; za plivača to može biti pokušaj da obori vlastiti rekord; za violinista koji svladava izuzetno tešku glazbenu partituru. Za svaku osobu postoje tisuće prilika, izazova koje treba prevladati i proširiti. (Mikhail Csiksentmihalji, FLOW: Psihologija optimalnog iskustva)
• Jedini način da promjena ima smisla je da uronite u nju, krećete se s njom i pridružite se plesu (Alan W. Watts)
• Nemoguće je uživati ​​ni u teniskom meču, ni u knjizi, ni u razgovoru ako svoju pozornost u potpunosti ne usmjerimo na tu aktivnost. (Mikhail Csikszentmihalji)
• Kada uspostavimo ravnotežu između izazova i aktivnosti i svojih sposobnosti, kada je ritam tog rada u skladu s našim pulsom, kada znamo da je ono što radimo važno, možemo biti potpuno preplavljeni tom obvezom. To je stanje sreće. (Martha Beck, life coach)

Izvor: samoobrazovanje.rs