Šesnaest godina od početka realizacije projekta, općina Kupres na lokalitetu Debelo brdo dobit će jedan od najvećih vjetropark-ova u BiH, čija se investicija procjenjuje na 150 milijuna KM.
Iza cijelog projekta stoji privatna tvrtka Koncig d.o.o. Posušje, a iz novoizgrađenog vjetroparka instalirane snage 54 MW godišnje bi se proizvodilo 150 GWh struje.
Spomenimo da su po prvotnom planu, kako piše u elaboratu, opremanje opreme i početak izgradnje vjetroparka trebali početi polovinom 2016., a završetak izgradnje i puštanje u pogon vjetroelektrane Debelo brdo krajem 2016. ili početkom 2017, piše Večernji list.
Investitori i prepreke
No, tek je ove godine završena potpuna dokumentacija i rješenje je izdalo Federalno ministarstvo industrije, rudarstva i energetike. Projekt izgradnje VE Debelo brdo planiran je i uvršten u strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH.
Područje oko Kupresa, Livna i Tomislavgrada zbog značajnog resursa vjetropotencijala predviđeno je za izgradnju vjetroelektrana. Kako bi se smanjila procedura oko dobivanja dozvola za izgradnju energetskih projekata za solarne i vjetroelektrane te činjenice da za njih treba dobiti oko 50 raznih dozvola i čekati najmanje tri do četiri godine, vlasti u Federaciji BiH obećale su utemeljiti “one stop-shop”, institut u kojem će potencijalni investitori moći na jednom mjestu dobiti većinu potvrda i informacija za gradnju objekta, piše Večernji list.
Zbog usklađivanja energetske politike s direktivama Europske unije BiH treba znatno povećati udio proizvedene energije iz obnovljivih izvora. No, taj plan usporavaju razne administrativne barijere na koje investitori nailaze – od općina, županija do entiteta i države.
Dobivanje električne energije iz solarnih i vjetroelektrana, hidroakumulaciji, kako se navodi, mora biti strateški cilj u BiH jer se procjenjuje kako će zbog politike očuvanja klime do 2030. prava na emisiju stakleničkih plinova biti najmanje prepolovljena u odnosu na početnu 1990., što će utjecati na strukturne promjene u proizvodnji i potrošnji energije.
Predvodnik u ovim projektima je Elektroprivreda HZ HB. Nakon VE Mesihovina, prve vjetroelektrane u BiH, nešto južnije Elektroprivreda HZ HB imat će uskoro i novu. Riječ je o VE Poklečani. Projekt izgradnje dio je programa javnih investicija FBiH i Prostornog plana ZHŽ-a, piše Večernji list.
Planovi i proizvodnja
U srpnju 2020. potpisan je ugovor za izradu studije vjetra VE Poklečani s hrvatskom tvrtkom Megajoule Adria iz Zagreba. Prilikom izrade studije izvođač je predložio nekoliko vrsta suvremenih vjetroturbina većih snaga koja su uzete u proračunima u novoj studiji izvodljivosti VE Poklečani koju je izradila Elektroprivreda HZ HB.
VE Poklečani će se nalaziti u sjevernom dijelu općine Posušje, otprilike 13 km sjeveroistočno od središta općine, na širem planinskom području Štitar planine, sjeveroistočno od Rakitna.
Studijom vjetra VE Poklečani i studijom izvodljivosti VE Poklečani razmatrane su različite varijante ugradnje vjetroturbina jediničnih snaga u rasponu 5-6,6 MW te je napravljen raspored vjetroturbina na obuhvatu VE Poklečani koji predviđa mogućnost izgradnje 20 vjetroturbina.
Uz vjetroturbinu maksimalne snage od 6,6 MW, uz 20 lokacija, instalirana snaga VE Poklečani iznosila bi 132 MW. Može se očekivati ukupna godišnja proizvodnja električne energije, sa svim uračunatim gubicima, u iznosu od 436.960 MWh, piše Večernji list BiH.
