Američki ekonomisti Ben Bernanke, Douglas Diamond i Philip Dybvig dobili su Nobelovu nagradu za ekonomiju koju dodjeljuje Švedska središnja banka.
Tema njihovog rada je bilo istraživanje o bankama u financijskoj krizi. Suvremena bankarska istraživanja pojašnjavaju zašto imamo banke, kako ih učiniti manje ranjivima u krizi i kako njihova propast pogoršava financijsku krizu, stoji u priopćenju.
Balansiranje između depozita i kreditiranja
Banke usmjeravaju štednju u ulaganja, ali štediše u slučaju neočekivanih troškova žele odmah dobiti svoj novac, a kompanije i građani koji su kupili stan ili kuću žele biti sigurni da neće morati vraćati zaduženja prije roka. Banke obično uspješno manevriraju između ta dva zahtjeva, osiguravajući štedišama isplatu kad to požele i istodobno klijentima nudeći dugoročne kredite, utvrdili su Diamond i Dybvig.
Banke su ranjive na glasine o propadanju
Njihova analiza pokazala je ipak da su banke ranjive na glasine o skoroj propasti. Ako veći broj štediša zbog glasine požuri podići novac, glasina se može pretvoriti u samoispunjujuće proročanstvo i banka može propasti.
Opasna dinamika može se spriječiti državnim programima osiguranja depozita i državom u ulozi zadnjeg izvora financiranja za banke.
Diamond je pokazao kako su banke zadužene za još jednu društveno važnu funkciju, zaključivši da su kao posrednici između mnogih štediša i zajmoprimaca bolje opremljene za procjenu kreditne sposobnosti zajmoprimca i vode računa da se zajmovi koriste za dobra ulaganja.
Ben Bernanke, koji je obnašao dužnost guvernera američke središnje banke od 2006. do 2014. i vodio je FED upravo u vrijeme velike financijske krize, analizirao je Veliku Depresiju iz 1930-ih, najtežu ekonomsku krizu u modernoj povijesti.
Njegovo istraživanje pokazalo je, između ostaloga, da je propast banaka odlučujući čimbenik koji produbljuje i produljuje krizu. Propast banaka značila je i gubitak vrijednih informacija o zajmoprimcima, a stvaranje nove baze bilo je dugotrajan proces. Time je sposobnost društva da ušteđevinu usmjeri u produktivna ulaganja bila poprilično smanjena, utvrdio je bivši guverner američke središnje banke, prenosi Tportal.
„Uvidi laureata unaprijedili su našu sposobnost da izbjegnemo i ozbiljne krize i skupo spašavanje”, rekao je predsjednik Odbora za nagradu za ekonomsku znanost Tore Ellingsen.
Nagrada za ekonomiju uspostavljena je 1968. godine povodom 300. godišnjice švedske središnje banke. Naknadno je dodana ostalim Nobelovim nagradama koje se dodjeljuju od 1901. godine prema oporuci švedskog industrijalca i izumitelja dinamita Alfreda Nobela.
