Friuli Venezia Giulia (Furlanija-Julijska regija) možda nije najpoznatija talijanska vinska regija, ali bi mogla biti njen najveći skriveni dragulj. Smješten na krajnjem sjeveroistočnom kutu zemlje koja graniči sa Slovenijom, valoviti šumoviti brežuljci prošarani su vinogradima koji proizvode izvanredna bijela i narančasta vina.
Friuli Venezia Giulia geografija i terroir
Iako je Friuli-Venezia Giulia mala vinska regija, daleko je od homogenosti. Protežući se od Jadrana prema planinskim vrhovima Julijskih Alpa na slovenskoj granici, brežuljci su jedinstveno okruženje za uzgoj vinove loze. To je relativno blaga klima s dugom, sunčanom sezonom rasta koja omogućuje polagano sazrijevanje grožđa uz zadržavanje dobre kiselosti.
Tlo je kombinacija vapnenca, pješčenjaka i lapora, koji ulijevaju izrazitu mineralnost u grožđe. Klima i terroir posebno su pogodni za proizvodnju svijetlih i aromatičnih bijelih vina, po kojima je regija najpoznatija.
Furlansko vino: grožđe i karakteristike
Većina vina iz Furlanije su hrskava bijela s relativno linearnom strukturom, određenim stupnjem mineralnosti i uvjerljivom aromom. Sivi pinot ovdje se široko sadi, uz sauvignon bijeli, pinot bianco, friulano i chardonnay. Kada je riječ o manje poznatim lokalnim sortama, ribolla gialla, verduzzo i picolit mogu se naći posuti po krajoliku. Bijele boje ističu pojedinačne sorte grožđa, pokazujući oštre profile s nijansiranom aromom.
Regija također ima bogatu povijest proizvodnje zadivljujućih vina kod kojih se kožica grožđa duže vremena koristi u procesu proizvodnje. S vinarima poput Gravnera i Radikona koji odležavaju posebno aromatično bijelo grožđe poput ribolle gialle i malvazije na korama u amforama, narančasta vina definiraju stil svojom sofisticiranom i privlačnom prirodom.
Iako Furlanija nije veliki proizvođač crnih vina, sve je poznatija po nekom od tih vina. Ovdje se uzgajaju cabernet sauvignon, merlot i crni pinot, kao i opskurniji refošk, schioppettino i pignolo. Ako uživate u ne tako opojnom crnom s dobrom kiselošću, ova bi furlanska vina mogla biti savršena za vaše nepce jer su obično laganijeg, voćnijeg izraza i dobro se poslužuju malo ohlađena.
Značajne regije u Furlaniji
Mala vinska regija Friuli ima deset Denominazione di Origine Controllata (DOC) i četiri Denominazione di Origine Controllata e Garantita (DOCG’s), koji proizvode preko dvadeset različitih sorti. Od ovih DOC-a i DOCG-a, četiri se ističu kao primarne podregije.
Colli Orientali del Friuli
Podregija poznata po brdima, ili colli, ovdje je mikroklima pogodna za topli povjetarac i hladne noći između Alpa na sjeveru i mora na jugu. Daju iznimno kvalitetna bijela vina s oštrim mirisima trpke jabuke i bijelog cvijeta, ugodnog su okusa na nepcu.
Lokalna sorta, friulano, definira veći dio ove podregije i ima uvjerljive karakteristike limuna, marelice i majčine dušice s oštrim završetkom. Ovdje se uzgaja i aromatična malvazija koja izražava veliku osobnost cvjetnog mirisa sa suhim, ali bogatije teksturiranim okusom.
Collio
Dalje prema jugu i uz slovensku granicu, Colliovi vinogradi su strmiji i šibani vjetrom, stvarajući savršene uvjete za uzgoj sauvignona blanca, chardonnaya i sivog pinota s pikantnim kiselinama i potpuno razvijenim okusima. Ovaj mali postotak proizvodnje dobro je prilagođen produljenom odležavanju koje unosi kompleksnost lješnjaka i vanilije u svježe voćne note marelice i jabuke iz voćnjaka.
Domaća sorta, tocai friulano, također se uzgaja ovdje, zajedno s lokalnom mješavinom, collio bianco, koja često kombinira domaće i internacionalne sorte kako bi proizvela mirisno bijelo s uravnoteženim voćnim, cvjetnim i mineralnim notama.
Grave del Friuli
Najveća od glavnih podregija, Grave del Friuli proizvodi velik dio vina u široj regiji. Uz prostrane vinograde smještene na dnu doline, uvjeti su obično topliji tijekom dana nego drugdje. Blizina Jadrana pomaže u reguliranju temperatura, donoseći hladan morski povjetarac u dolinu, koji pomaže grožđu da zadrži dobru kiselost.
Grave del Friuli proizvodi svijetli pinot sivi s oporim ogrozdom i limunom uz puno lijenog, zlatnog, pjenušavog Prosecca. Ova vina nisu namijenjena odležavanju; ona su manje složena, laka za piće, osvježavajuća bijela vina koji izlaze na tržište spremna za piće.
Carso
Daleko na sjeveroistočnoj strani Furlanije nalazi se Carso. Mala i surova podregija proizvodi bijela vina, vina s kožicom i crvena vina, ali je najpoznatija po svojim narančastim vinima. Pregršt autohtonih bijelih sorti koje su briljantno aromatične vrlo su prikladne za preradu u narančasta vina.
Tu spadaju rebula gialla, malvazija i vitovska. Produženi kontakt s kožicom stvara teksturu nepca s notama osušene kore citrusa, potopljenih listova čaja i orašastim okusom od oksidacije. Visoka kiselost i mineralne note zaokružuju ova vina i čine ih nečim stvarno posebnim.
Odavde crvena vina ponekad dolaze od ne tako uobičajenog grožđa terano. S notama svijetle trešnje i šumskog poda, ima afinitet prema pinotu crnom i pravi je užitak za piće. Ovo vrijedi u slučaju da ga uopće možete pronaći.
Skriveni dragulj Friuli-Venezia Giulia
Friuli-Venezia Giulia je neutabani vinski dragulj Italije koji vas neće razočarati. S živahnim izrazima klasičnih međunarodnih bijelih, sočnih crvenih i složenih narančastih vina, mala sjeverna regija je divno otkriće bilo da putujete u vinograde osobno ili tražite njihova briljantna vina kod kuće.
Izvor: lovetoknow.com
Prijevod i prilagodba: uredništvo financa.ba
