Sve je veća potražnja za elektrifikacijom u svim sektorima. Težnja ka smanjenju zagađenja, ograničenost resursa, kao i energetska kriza, podrazumevaju prelazak sa fosilnih goriva na druge načine proizvonje električne energije.
Upotrebom obnovljivih izvora energije emisije štetnih plinova će biti niže iz godine u godinu. Zahvaljujući obnovljivim izvorima, u 2022. godini je zabilježen i najniži nivo ovih emisija, paralelno sa većom dekarbonizacijom energetskog sektora. Da je bio slučaj da se sva električna energija dobija iz fosilnih goriva, a ne dijelom i iz sunca ili vjetra, emisije plinova u energetskom sektoru bila bi 20 posto veća danas piše, Energetski portal.
Rekordnih 12 posto svjetske električne energije dobijeno je zahvaljujući suncu i vjetru. Ostvaren je porast u odnosu na 2021. godinu za dva posto. Svi obnovljivi izvori energije zajedno dostigli su 39 posto udijela u proizvodnji električne energije. Najveći porast proizvodnje bilježi solarna energija.
10 posto električne energije iz obnovljivih izvora
Oko 60 zemalja u ovom momentu proizvodi više od deset posto svoje električne energije koju crpi iz vjetra i sunca. U čistu, održivu energiju spada i nuklearna energija. Zanimljivo, po prvi put bilježi pad, naročito zbog političkog protivljenja dijela zelenih političkih opcija. Vlada mišljenje da su nuklearne elektrane prijetnja koja može imati katastrofalne posljedice po ljude.
Kada je u pitanju plin, proizvodnja električne energije iz ovog energenta je vrlo malo opala 2022. godine (- 0,2 posto). Prijelaz s plina na ugalj nije skočio, usprkos energetskoj krizi. Međutim, iste godine zabilježen je najniži broj zatvorenih elektrana na ugalj posljednjih godina. Razlog je što svi ostavljaju sebi mogućnost za plan B, da bi se osigurali u slučaju energetske krize.
Energetska kriza navela je mnoge da promisle o toplotnim pumpama, električnim vozilima, i na manje oslanjanje na fosilna goriva čija će cijena vjerojatno rasti iz godine u godinu. Razne strategije, programi i subvencije navodit će mnoge poslodavce da se posvete čistoj energiji. Sunce i vjetar da bi došlo do razvoja što čistije struje, i čistijeg zraka, morat će nastavati ovim tempom pokazivati svoju moć. S jedne strane treba težiti proizvodnji čiste energije, najviše solarne i energije vjetra. S druge strane treba težiti i ekonomičnijoj potrošnji struje, s obzirom da je rast potrošnje također zabilježen, navodi Energetski portal.
Što se tiče Europe, fosilna goriva čine oko 42 posto proizvodnje električne energije. Proizvodnja energije od uglja je opala kaže statistika, za više od jedne trećine od 2015. godine. Mesto je ustupila energiji sunca i vjetra. U svakom slučaju, Europa je smanjila udio kojim učestvuje u globalnom zagađenju štetnim plinovima za 12 posto u odnosu na prva dva desetljeća ovog stoljeća.
