Prije nekoliko godina čileanski fizičar Cesar Hildago i njegov tim pokušali su pronaći način kako sastaviti popis najpopularnijih ljudi svih vremena. Zanimljivo je da se broj jezika na kojima je članak o određenoj osobi objavljen na stranicama Wikipedije pokazao kao kriterij koji se mora uzeti u obzir.
Dakle, Jimi Hendrix je najpopularniji glazbenik svih vremena. U samom vrhu ‘velikih’ je Aristotel, baš kao i Kim Kardashian koja je zauzela 14. mjesto. I tu je zapravo zapelo jer je slava reality zvijezde očito premašila bilo koje njezino zabilježeno postignuće. Barem tako zaključuje Hildagov tim.
Po kojim se zakonitostima danas stječu status i uspjeh? Može li znanost objasniti ovaj paradoks i pozicioniranje koje nema pokriće u postignućima?
Slika svijeta po Barabasu
Albert László Barabási, znanstvenik rumunjsko-mađarskog podrijetla već neko vrijeme privlači pažnju svojim istraživanjem mreža i povezivanja.
Prema njegovim riječima, slika suvremenog svijeta, između ostalog, izgleda ovako:
Uspjeh i priznanje u mnogim poljima nemaju jaku vezu s trudom, vještinom ili izvrsnošću. Uspjeh i prepoznatljivost danas često određuju manje očiti čimbenici ljudskog ponašanja koji utječu na reakcije na društvenim mrežama.
U svojim knjigama (Formula i U mreži – zašto je sve povezano) Barabasi pokušava razotkriti složene mehanizme koji imaju veliki utjecaj na društvene norme, ali često djeluju izvan opće ljudske svijesti.
“Mnogi učinci umrežavanja kojima svi svjedočimo ne bi bili iznenađujući u sustavu nežive materije, kao što su pukotine koje se nepravilno šire u nekom krtom materijalu.” To bi bila obična statistička fizika. No, kada je riječ o ljudima koji imaju slobodnu volju, takve ‘pukotine’ imaju utjecaja na živote svakog pojedinca. Tako mogu jednu osobu uzdići daleko iznad drugih i izazvati nepredvidive promjene u društvenim normama”, napisao je Barabassi.
Status, znanost i heroji
Barabasiju zanima je li pjesma popularnija ili je čovjek bogatiji jer se bitno i kvalitativno razlikuje od konkurencije ili je to samo rezultat sreće i slučajne trenutne popularnosti?
Prije 20 godina takva su pitanja bila predmet ideoloških rasprava, a ne znanstvenih istraživanja. Danas ljudi poput Barabasija uvode znanost i mijenjaju igru.
Barabasi ispituje fenomene u glazbi, znanosti, bogatstvu, sportu, pa čak i proizvodnji i opskrbi vinom. U nekim su ‘arenama’, kako piše Barabasi, vještina i hrabrost odlučujući za uspjeh i status. U tenisu, na primjer. U slučaju knjiga, bestseleri nastaju snažnim utjecajem mreža kao što je preferiranje knjiga koje su se već dobro prodavale.
Barabasi navodi i primjere ratnih heroja koji su mladi izgubili živote i proglašeni herojima iako njihov doprinos nije ni blizu herojstvu, ali se njihovi likovi smatraju propagandno korisnima. Povijest ovog podneblja poznata je po sličnim primjerima.
Kako sve to danas funkcionira?
Barabasi navodi da je to danas sasvim jasno i iznosi tajne zakone statusa (uspjeha).
Tajni zakoni statusa
Prvi zakon je da rezultati pokreću uspjeh, ali kada se to ne može izmjeriti, mreže pokreću uspjeh. Osvojeni turniri i bodovi osiguravaju status tenisaču, ali kod ocjenjivanja vina nije lako pronaći objektivne kriterije za poredak. I tu mreže rade odličan posao – ljudi hrle kupiti vino koje je izbor većine i tako slijede pogrešno uvjerenje da je popularnost odraz kvalitete.
Prema drugom zakonu, učinak je ograničen, ali uspjeh je neograničen. Vino je dobar primjer. Stotine proizvođača koriste slične tehnologije, male su razlike u bistrini ili kvaliteti sorte. No, jedno se vino od jednog proizvođača zahvaljujući mrežama daleko više proda.
Treći zakon odnosi se na predviđanje uspjeha. Prema Barabasu, ako se prošli uspjeh pomnoži s kvalitetom, dobiva se budući uspjeh. Mnoga su istraživanja potvrdila da je moguće utvrditi koliko popularnost nekog proizvoda ovisi o njegovoj kvaliteti.
Prikupljeni podaci koji se odnose na ocjene potrošača najveće e-commerce platforme Amazon mogu se razdvojiti kao ‘herd ratings’ (one koje nastaju pod utjecajem drugih) ili ocjene stvarnih karakteristika proizvoda koji se prodaje. Ovo je vrlo korisno za razumijevanje trendova i predviđanje statusa bilo kojeg proizvoda.
Individualno za kraj
Tu je i četvrti zakon – dok timski uspjeh zahtijeva raznolikost i neku vrstu ravnoteže, pojedinac će dobiti zasluge za postignuća grupe. Pokazale su to brojne analize timova u znanosti ili gospodarstvu, koje potvrđuju da ne postoji veza između pojedinca koji je proglašen zaslužnim za uspjeh i onoga koji je taj posao stvarno odradio. “Društvo je to koje voli prozivati pojedince i izdvajati ih, a oni su nositelji statusa”, piše Barabaša.
Ako ste zainteresirani za neutabane staze do statusa, možda živite u uvjerenju da uspjeh ovisi o vještini i napornom radu. No, Albert László Barabási podsjeća da je danas puno važnije kako drugi ljudi reagiraju na mrežama. Također nas podsjeća da neke relativno jednostavne povratne sile usmjeravaju svačiji život danas. Čak je i status pojedinca potpuno društvena stvar.
Izvor: bonitet.com
