Enormna poskupljenja osnovnih životnih namirnica u BiH nisu mnogo utjecala na građane. Sudeći prema informacijama kada su u pitanju žalbe institucijama za zaštitu potrošača, više besmisleno se žale na takvo stanje nego što su spremni poduzeti određene mjere. Odnosno korake koji bi njima bili u korist.
Imajući u vidu činjenicu da se od 851 pritužbe građana koje je Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH zaprimio do 30. rujna ove godine. Manje od jedan posto odnosilo se na poskupljenja, uglavnom na različite cijene istih proizvoda na različitim tržištima, Postavlja se pitanja jesu li građani BiH postali ravnodušni na poskupljenja kruha, brašna, mlijeka, jaja ili ulja. Znaju li uopće koja su njihova prava kao potrošači i ne reagiraju jer misle da ne mogu ništa promijeniti.
Bez obzira na odluke o ograničavanju ili ukidanju marže, te pojeftinjenju pojedinih artikala, kada pitamo građane kako to komentiraju, uvijek je odgovor: “Malo, jer nisu pokrivene osnovne i najnužnije stvari”.
No, sve ovisi o njihovom odgovoru, ali akcije nema.
“Građani su dosta guglali o cijeloj situaciji i kretanju cijena na tržištu. Ono što zapravo predstavlja veliki problem je to što se građani ne žele sukobljavati s trgovinskim lancima ili bilo kim. Nego se žale na neke druge stvari koje su manje bitne”, kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja Klub potrošača Srednja Bosna Travnik.
Prema njegovim riječima, još veći problem pri kupnji je što se potrošači sve češće suočavaju s prijevarama
“Ljudi se jako bune što se mijenja gramaža proizvoda, jer imamo neke proizvode koji su bili po kilogram, a sada imaju 800 g u istom pakiranju i to trgovci rade kako bi cijena bila niža. Ovo je u biti obmanjivanje potrošača“, navodi Arnautović.
Ekonomist Milenko Stanić nadovezuje se na priču kako potrošači u BiH nisu dovoljno educirani i ne poznaju svoja prava. Zbog čega tako lako prihvaćaju sve odluke i cijene koje nameću trgovački lanci.
“Potrošači su jednostavno naučili slušati, nemaju informacija o svojim pravima, pitati, tražiti izračune, prijaviti inspekcijskim tijelima i udrugama potrošača. Jednostavno sve prihvaćaju zdravo za gotovo”, kaže Stanić.
Prema mišljenju stručnjaka, ova paradoksalna situacija rasvjetljava sistemske i društvene aspekte
“Poskupljenje hrane, iako se percipira kao ozbiljan problem u svakodnevnom životu, ne mora biti dovoljno dokumentirano niti jasno artikulirano kroz reklamacije. To može ukazivati na pasivnost ili nezadovoljstvo samim procesom reklamacije. Kao i nedostatak odgovarajuće komunikacije među potrošačima. i nadležnih tijela”, smatra sociologinja Mirjana Čeko .
Navodi da ovaj raskorak između percepcije potrošača i stvarnosti ukazuje na potrebu bolje edukacije potrošača i jače zaštite njihovih prava.
“Da bi se riješili problemi poput rasta cijena hrane i niskog standarda proizvoda, potrebno je unaprijediti mehanizme za prijavu i istraživanje problema. Kao i podizanje svijesti potrošača o njihovim pravima”, rekao je Čeko.
Sve navedeno, dodaju stručnjaci, slika je i prilika stanja u kojem se država nalazi.
“Građani razumiju da je administrativni sustav jako loše postavljen, da onaj tko traži pravdu u takvom sustavu teško će je dobiti”, ističe ekonomist Milenko Stanić.
Vjeruje da bi rješenje moglo biti u povećanju konkurentnosti na tržištu.
“Domaća konkurencija je slaba, domaća proizvodnja je mala, a uvoz ograničen. Zato imamo problema s kvalitetom proizvoda, visinom cijena, monopolističkim cijenama”, zaključio je Stanić.
Izvor: pogled.ba
