U Bosni i Hercegovini je poljoprivredno-prehrambeni sektor tijekom devet mjeseci zabilježio deficit u iznosu od 2,6 milijardi BAM. Povećan je za sedam posto u odnosu na deficit u ovom industrijskom sektoru u istom periodu 2022. godine, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Deficit je prošle godine iznosio oko 2,4 milijarde BAM. Pokrivenost uvoza izvozom u prva tri kvartala iznosila je 23,9 posto.
Iz Sektora gospodarstva navedeno je da je vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za devet mjeseci iznosio nešto više od 816 milijuna BAM. Ovo predstavlja 6,3 posto ukupnog izvoza BiH. Uvoz je iznosio oko 3,4 milijarde BAM, sa učešćem od 16,1 posto u ukupnom uvozu zemlje.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH u razmjeni za pomenuti period su zemlje Cefte i EU. Na listi s nalaze Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Njemačka, kada je riječ o izvozu. Najviše se uvozilo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije.
Kada se posmatra struktura izvoza u prva tri kvartala, iz Komore su istakli da vrijednosno najveći udio u izvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine mlijeko i razni mliječni proizvodi i jaja koji su se najviše izvozila u Crnu Goru, Hrvatsku, Makedoniju, te Srbiju.
Tu su još i med koji čini 12,9 posto ukupnog izvoza ovog sektora. Slijede proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi. Najviše su se izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru, a predstavljaju 12,6 posto ukupnog izvoza.
Jestiva biljna ulja čine 12,5 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora. Vodeće zemlje izvoza su Austrija, Izrael, Njemačka i Srbija. Bezalkoholna, alkoholna pića i vode su se najviše izvozili u Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru i predstavljaju 9,6 posto ukupnog izvoza ovog sektora.
Ako posmatramo strukturu izvoza količinski, najveći udio u izvozu čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode 26 posto ukupnog izvoza. Mlijeko i razni mliječni proizvodi, jaja, med 13,6 posto, te jestiva biljna ulja i masnoće 9,8 posto ukupnog izvoza.
navodi se u Vanjskotrgovinskoj Komori
Analizirajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iz Komore naglašavaju da je značajni rast izvoza vrijednosno zabilježen kod mlijeka i mliječnih proizvoda i to za 21,8 posto. Mesa i jestivih klaoničkih proizvoda za 18,8 posto, u konditorskom sektoru. Kod proizvoda keks i vafli 32,8 posto, te bezalkoholnih i alkoholnih pića 16,2 posto.
Najveći pad izvoza kod voća i orašastih polodova
“Kada govorimo o padu izvoza u prvih devet mjeseci, najveći pad vrijednosno zabilježen je kod voća i orašastih plodova i to za 28,9 posto. Slijede, šećer i proizvodi na bazi šećera 26,2 posto“, rekli su iz Komore.
Prema strukturi grupa proizvoda, vrijednosno najveći udio u uvozu poljoprivredno-prehrambenog sektora čine bezalkoholna, alkoholna pića i vode sa 12 posto ukupnog uvoza. Vodeće zemlje uvoza su Hrvatska, Srbija, Slovenija i Mađarska.
U velikim količinama uvozilo se meso i klaonički proizvodi 10,8 posto ukupnog uvoza ovog sektora. Vodeće zemlje uvoza su Italija, Holandija, Poljska, Austrija, Njemačka. Slijede razni prehrambeni proizvodi i dodaci prehrani (9,5 posto ukupnog uvoza, vodeće zemlje uvoza Srbija, Hrvatska, Slovenija). Proizvodi na bazi žitarica i brašna, slatki keksi i vafli, te drugi pekarski proizvodi koji čine 7,7 posto ukupnog uvoza. Vodeće zemlje uvoza su bile Srbija, Hrvatska, Turska i Njemačka.
Količinski posmatrano, najviše su se uvozile žitarice, i to 20,8 posto ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora. Slijede bezalkoholna, alkoholna pića i vode 19 posto. Na trećem mkestu je hrana za životinje i preparati koji se koriste u ishrani životinja 21,1 posto ukupnog uvoza.
Kada se analizira ukupna vrijednost vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenog sektora za tri kvartala ove godine, primjetan je rast opsega vanjskiotrgovinske razmjene za pet posto. Naravno, u odnosu na referentni period godinu ranije.
“Ovo povećanje opsega odnosi se samo na vrijednost, a ne na količinu. Ukoliko sagledamo vanjskotrgovinsku razmjenu količinski u odnosu na isti vremenski period u 2022. godini primjećujemo pad od 1,7 posto“, zaključuju u Vanjskotrgovinskoj komori.
