Prema novom izvješću koje je prije nekoliko dana objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), samo se 34 posto odraslih može pohvaliti da je barem financijski pismeno. Ovo je slika Europe i njenih 39 zemalja.
Financijska pismenost u Europi
Kako prenosi Euronews, to treba shvatiti kao činjenicu da tek trećina odraslih Europljana zna učinkovito upravljati svojim novcem, što je danas nužna vještina.
OECD u izvješću podsjeća koliko su danas ekonomski nepismeni ljudi ranjivi. Osnovna financijska pismenost danas je vrlo važna, posebice u vrijeme inflacije kada skokovi cijena dodatno opterećuju novčanike.
“Visoka inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i rastuće kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... istaknuli su važnost opremanja ljudi financijskim znanjem i vještinama za suočavanje s teškim financijskim okolnostima”, rekla je analitičarka OECD-a Chiara Monticone. Za Euronews je rekla da bi se mogla povećati osnovna ekonomska pismenost, posebice u segmentu digitalnih financijskih usluga.
Na vrhu ljestvice zemalja čiji su stanovnici ekonomski najpismeniji su Njemačka i Irska. Iako, ni Nijemci ni Irci nisu dosegli minimalni prag takve pismenosti (od 70 do 100 bodova).
Tko bolje upravlja novcem?
Malta, Luksemburg i Estonija slijede Njemačku i Irsku. A što se tiče razlika između pojedinaca unutar svake zemlje, rezultati su pokazali sljedeće:
- Pojedinci s višim razinama formalnog obrazovanja imaju tendenciju da bolje upravljaju svojim novcem.
- Pojedinci s višim prihodima bolje upravljaju svojim novcem.
- Zaposlenici bolje upravljaju svojim novcem.
Spol i dob također su važni čimbenici koji utječu na financijsku pismenost. Europljani u dobi od 30 do 59 godina financijski su pismeniji od mlađih (do 29 godina). Također, muškarci su se pokazali vještijima u upravljanju novcem.
Tko koliko razumije?
Zanimljiva je informacija koju je objavio OECD, a tiče se razumijevanja gospodarskih tokova. Čak 84 posto Europljana razumije definiciju inflacije, ali samo 63 posto može primijeniti ‘vremensku vrijednost novca’ na vlastitu štednju. Vremenska vrijednost novca je ideja da novac vrijedi više sada nego u budućnosti. Na primjer, ako vam se sada ponudi 1000 eura i imate opciju da to uzmete sada ili kasnije, bilo bi pametno da to uzmete sada. Prvo, zbog inflacije, drugo zbog mogućnosti zarade.
Još jedan koncept koji je predstavljen europskim građanima je „složena kamata”. Samo 42 posto odraslih razumije ovaj koncept. Jednostavnije rečeno – ‘kamatu na kamatu’ kao način zarade ne razumije niti svaki drugi Europljanin.
Digitalno financijski pismeni
Digitalna pismenost i otpornost na prijevare još je jedna tema kojom su se pozabavili analitičari OECD-a. Što se tiče financijske ranjivosti, 15 posto Europljana potvrdilo je da su bili žrtve barem jedne vrste financijske prijevare. Analitičari su istaknuli da veća financijska pismenost smanjuje rizik od posljedica prijevare, a čak dvije od tri osobe koje su bile žrtve takvih prijevara pokazale su elementarnu ekonomsku nepismenost.
Samo 29 posto europskog stanovništva pokazalo je zadovoljavajuću razinu digitalnih vještina potrebnih za moderno doba. Zato je danas važno da svi stave naglasak na digitalnu pismenost, upravljanje novim digitalnim sredstvima za financijske transakcije.
Europa je također pokazala znatnu otpornost na velike financijske šokove. Istraživanje je potvrdilo da bi 59 posto Europljana sada moglo platiti veći trošak, jednak jednom mjesečnom prihodu, a da ne moraju tražiti pomoć od banke ili prijatelja.
Izvor: bonitet
