Socijalna fobija ili socijalna anksioznost je vrsta anksioznog poremećaja koja predstavlja iracionalni strah od društvenih situacija. Svatko od nas je doživio nelagodu ili tjeskobu u nekim nepoznatim društvenim situacijama. Pogotovo kada je riječ o javnom nastupu ili izlaganju. Međutim, ako je osoba osjetila izrazitu uznemirenost ili nepodnošljivi strah, riječ je ipak o nečem ozbiljnijem.
Osoba može biti svjesna da je taj strah iracionalan. Ipak, ne može oduprijeti tom osjećaju. Stoga je jedini način izbjegavanje takvih situacija. Iako su u tom trenutku misli nefunkcionalne i iskrivljene, treba imati na umu da osoba to ne može odmah promijeniti.
Situacije „okidači“ za socijalnu anksioznost
Često ljudi misle da su sami u ovom problemu, ali nije tako. Postoji mnogo situacija koje mogu izazvati socijalnu anksioznost (ili socijalnu fobiju). To će Vas navesti na razmišljanje da ćete se osramotiti i ponašati na načine zbog kojih će drugi misliti loše o vama, a neke od njih su:
- javni nastup ili izlaganje pred publikom,
- kada ste u centru pažnje,
- telefonski pozivi s nepoznatim ljudima,
- usmeni ispiti i testiranja,
- razgovor s važnim ljudima ili autoritetima,
- zabave i slična društvena okupljanja,
- izlazak na spoj,
- upoznavanje novih ljudi.
Strah je najčešće izražen u situacijama u kojima je osobi jako važno mišljenje drugih. Čak oko 4% ljudi ima ovakav ozbiljan problem, piše Kreni Zdravo.
Socijalna fobija – što je izaziva
Iako postoji nekoliko teoretskih uvjerenja što uzrokuje socijalnu fobiju, neki stručnjaci smatraju da je ona naučeno ponašanje naglašavajući time faktore okoline.
Drugi pak smatraju da je najveći problem u doživljavanju iracionalnih misli. Svrstavajući time sve pod psihološke faktore.
Treći pronalaze biološku i genetsku podlogu te nerazvijene socijalne vještine. Svaka od teorija ima svoje objašnjenje, ali međusobno se ne isključuju.
Psihološki faktori
Recimo da ste se zaista našli u nekoj neugodnoj situaciji zbog koje ste kasnije bili negativno procijenjeni i osramoćeni. Vjerojatno ćete drugi put razmisliti hoćete li se upustiti u bilo kakvu situaciju sličnu prvotnoj kako ne biste ponovno doživjeli nelagodu. Međutim, ne mora značiti da ste time riješili sve probleme. To je samo kratkoročno olakšanje koje jača socijalnu anksioznost odgađajući suočavanje s vlastitim strahom.
Faktori okoline
Nadalje, možda se uopće niste našli u nekoj neugodnoj situaciji nego ste samo s vremenom usvojili uvjerenja da se svima u svojoj okolini morate svidjeti i biti prihvaćeni.
Upravo zbog toga izbjegavate bilo kakvu društvenu situaciju koja bi vas mogla dovesti do negativnih posljedica. Neutemeljeno očekujete da ćete se sigurno osramotiti ako sebi dozvolite odlazak među ljude.
To je jako krivo zato što tako nikako ne možete vježbati svoje socijalne vještine u svojoj okolini nego si samo još više otežavate. Socijalnu anksioznost također možete razviti promatranjem ponašanja drugih i uočavajući njihove negativne posljedice.
Biološki faktori
Naravno, različita istraživanja su ukazala i na genetski učinak. Navodno su osobe sa socijalnom anksioznosti imale vrlo bliske rođake s istim problemima. Prisutna je i pojačana osjetljivost i aktivnost amigdale, moždane strukture koja je zaslužna za doživljaj emocije straha. Socijalna anksioznost (socijalna fobija) se može povezati s neuravnoteženim razinama neurotransmitera serotonina koji je odgovoran za osjećaj sreće i ugodnog raspoloženja.
Simptomi socijalne fobije
Simptomi socijalne anksioznosti ili socijalne fobije mogu se istovremeno proživljavati emocionalno, manifestirati fizički te promijeniti ponašanje osobe.
Emocionalni simptomi
- iracionalni strah od negativne procjene i društvenih okupljanja,
- pretjerana tjeskoba u svakodnevnim situacijama,
- pretjerana samosvjesnost,
- ekstremni strah od mogućeg sramoćenja i poniženja,
- povlačenje u sebe i osjećaj usamljenosti, nervoza.
Fizički simptomi
- znojenje dlanova,
- vrtoglavica,
- glavobolja,
- crvenjenje u licu,
- ubrzan rad srca,
- drhtanje glasa,
- mucanje i zastoji u govoru.
- Simptomi vezani za ponašanje
- odgađanje susreta s drugima,
- izbjegavanje društvenih situacija i izlazaka u javnost,
- skrivanje od drugih ljudi kako biste izbjegli neugodnost,
- ograničavanje društvenih aktivnosti i narušavanje kvalitete života,
- nemogućnost stvaranja novih prijateljstava,
- zatvaranje u sebe.
Dijagnoza socijalne fobije
Kako bi se dijagnosticirala socijalna anksioznost (socijalna fobija), treba uzeti u obzir sve aspekte društvenog života. Osoba mora doživljavati visoke razine tjeskobe u društvenim situacijama koje joj stvaraju toliku razinu neugode da je narušeno svakodnevno funkcioniranje.
Izbjegavanje pojavljivanja na javnim mjestima sužava kvalitetu društvenog i poslovnog života te blokira osobu za ostvarenje svojih ciljeva. Najteži slučajevi socijalne anksioznosti dovode do potpune usamljenosti, nezaposlenosti, ovisnosti o alkoholu ili drogama te depresije.
Liječenje socijalne fobije
Socijalna fobija se najlakše i najbrže može izliječiti ako se dijagnosticira na vrijeme. Kada se stvari već zakompliciraju ili kada osoba upadne u još teže probleme kao što su depresija i ovisnosti, liječenje je otežano i dugotrajno.
Najučinkovitije metode liječenja su kognitivno-bihevioralna terapija i uzimanje lijekova koje propisuju psihijatri.
Kognitivno-bihevioralna terapija želi osobu osloboditi nefunkcionalnih i iracionalnih misli. Sljedeći korak je postepeno suočavanje sa strahom kako bi razvila socijalne vještine. Sve se odvija postepeno i uz pomoć terapeuta koji svakome pristupa na individualan način.
Kako prevladati socijalnu fobiju?
Suočavajte se postepeno sa situacijama koje vam izazivaju strah i nelagodu. Ako trenutno niste spremni za izlaganje nekim društvenim situacijama, probajte ih prvo zamisliti usmjeravajući se samo na ono pozitivno što bi se moglo dogoditi. Uvježbajte tehnike za opuštanje i koristite ih svakodnevno kako biste se smirili i ublažili fizičke simptome (npr. mirna glazba za opuštanje, fizička aktivnost, šetnja u prirodi, kontroliranje disanja i sl.). Razmišljajte pozitivno i odustanite od uvjerenja da se svima morate svidjeti.
Poradite na razvijanju socijalnih i komunikacijskih vještina kako biste podigli samopouzdanje u susretima s ljudima, piše Kreni Zdravo.
Zanimljivosti
Smatra se da postoje spolne razlike kod ovog poremećaja, odnosno da je socijalna anksioznost (socijalna fobija) statistički značajno češća kod žena nego kod muškaraca. Socijalna anksioznost (socijalna fobija) se najčešće javlja u djetinjstvu i adolescenciji kada se najviše razvija svijest o sebi i drugim ljudima te kada uspostavljamo najviše društvenih veza. Nastanak socijalne anksioznosti poslije 25. godine se događa vrlo rijetko.
