Probudili ste se jutros grintavi i neraspoloženi? Pa nije ni čudno, vani je još mrak, hladno je. Blagdanska euforija je prošla, vaga i remen za hlače nas upozoravaju na posljedice prejedanja. Bankovni izvodi na to koliko smo potrošili u prosincu. Ni s realizacijom novogodišnjih rezolucija – posebno onima o zdravijoj prehrani i više tjelovježbe – ne stojimo baš najbolje. A sljedeći praznik je tek za dva i pol mjeseca (Uskrs). Da, treći je ponedjeljak u siječnju, najdepresivniji dan u godini. Barem nam tako govore već 20 godina.
Dakle, treći ponedjeljak u godini, tri su tjedna prošla od Božića. Na engleskom su ga nazvali Blue Monday, što bismo mogli prevesti kao melankolični, tužni, sjetni ponedjeljak. “Malinkonija u duši, u duši, u mojoj duši spava, i kida srce moje, dok piva pisme svoje”, pjevao je Oliver stihove Zdenka Runjića. No ta malinkonija nije imala veze s depresivnim ponedjeljkom u siječnju, nego s prolaznošću života odnosno mladosti.
Iako postoji niz razloga da danas budete depresivni, melankolični (neke smo spomenuli na početku teksta), nema znanstvenih dokaza da je treći ponedjeljak u siječnju doista najdepresivniji dan u godini.
Blue Monday je običan marketinški trik?
Osmislio ga je, odnosno postavio „jednadžbu” prema kojoj je to najdepresivniji dan u godini, psiholog dr. Cliff Arnall 2004. na poticaj britanske turističke tvrtke Sky Travel koja je željela potaknuti prodaju svojih turističkih aranžmana. Prvi Blue Monday obilježen je 24. siječnja 2005. godine.
Dr. Arnall uvrstio je u jednadžbu sedam varijabli: vremenske prilike (W), dug (D), iznos mjesečne plaće (d), vrijeme proteklo od Božića (T), vrijeme od neuspjele provedbe novogodišnjih odluka (Q), razinu motivacije (M) i potrebu za aktivnošću (NA). Jednadžba za izračun razine depresije glasi [W + (D-d)] x TQ / (M x NA). Jednostavno, zar ne?
Logično? Pa baš i nije. Kako općenito odrediti razinu nečega tako osobnog kao što je motivacija? Na temelju čega povezati varijablu protoka vremena s varijablom vremenskih prilika? Stvarni ljudski osjećaji ne mogu se izračunati kao izmišljeni matematički problemi. Besmisleno je pokušavati identificirati najdepresivniji dan u godini: svi imamo svoje dobre i svoje loše dane, a o njima ne odlučuje kalendar – za svakog od nas je to neki drugi dan. Ipak, mora se priznati da je ideja uspjela jer Blue Monday je nešto o čemu svakog siječnja raspravljamo već 20 godina.
A iako je izmišljena, priča o melankoličnom ponedjeljku ima dobru stranu. Stručnjaci se slažu zimski mjeseci predstavljaju izazov za mentalno zdravlje mnogih ljudi, Stvarnost je da su u to doba godine mnogi od nas potišteni i osjećaju simptome slične depresiji, uključujući loše raspoloženje, letargiju i gubitak interesa za hobije. Ali o tome ne volimo govoriti. Blue Monday potaknuo nas da progovorimo o mentalnom zdravlju, o tome kako se osjećamo, i naglasio koliko je važno rješavanje problema depresije i pružiti ljudima u takvoj situaciji pomoć što je prije moguće.
Pa kako se nositi s takvim raspoloženjem?
Jedan od glavnih razloga zašto se zimi osjećamo depresivnije je nedostatak prirodnog izlaganja sunčevoj svjetlosti, ističu stručnjaci. Pozitivan način razmišljanja i doza prirode mogu nam donekle pomoći da se nosimo s kratkim, mračnim zimskim danima. Istraživanje objavljeno u časopisu New Scientist kaže da sunčeva svjetlost može pomoći i u obrani od smrtonosnih infekcija. Mnogi od nas sada provode do 90 posto svojih života u zatvorenom prostoru, a naše su mrežnice bombardirane umjetnim svjetlom kasno u noć, navodi se u publikaciji. Smanjena izloženost prirodnom dnevnom svjetlu može poremetiti i naše cirkadijalne ritmove. Dakle, važno je dobiti dovoljno dnevne svjetlosti tijekom zimskih mjeseci.
Stanovnici Skandinaviju proživljavaju duge i mračne zime, a dosljedno su rangirani kao najsretniji ljudi na svijetu. Oni vide zimu kao vrijeme za mogućnosti i uživanje, a ne kao vrijeme za strepnju. Riječ je o koncept nazvanom “friluftsliv” – život na otvorenom. Važno je toplo se obuti i odjenuti te izaći u prirodu.
Postoje čvrsti dokazi!
Boravak u prirodi poboljšava naše fizičko i mentalno zdravljePoboljšava san smanjuje stres, povećava sreću i smanjuje negativne emocije. Boravak na zelenim površinama također može poboljšati naše kognitivne funkcije, uključujući fokus i pažnju, pamćenje i kreativnost, kod ljudi s depresijom i bez nje.
Japanci odavno promoviraju “šumsko kupanje” (shinrin-yoku) ili “upijanje šumske atmosfere” kao način da se ljudi ponovno povezuju sa sobom i prirodom. U Kanadi, British Columbia Parks Foundation navodi istraživanje koje pokazuje da sjedenje u šumi samo 15 minuta, promatranje prirode dok duboko dišete, može smanjiti razinu kortizola i varijabilnost otkucaja srca. Sjedenje na urbanoj ulici pak ne mijenja ništa.
Dokazano je da redovita tjelovježba pomaže u održavanju dobrog mentalnog zdravlja. Vježbanje čini da se osjećamo dobro i proizvodi endorfine koji nas čine sretnima. Vježbanje nam također pomaže da bolje spavamo što je također bitno za dobro mentalno zdravlje.
Dobar i redovit san je jako važan da bismo se osjećali dobro. Idite na spavanje redovito, u razumno vrijeme i dajte si vremena da se opustite prije nego što pokušate zaspati. Ako imate problema sa spavanjem, pokušajte čitati ili slušati opuštajuću glazbu. Izbjegavajte gledanje televizije ili korištenje tableta/mobitela/laptopa jer će vas to samo dodatno razbuditi.
Pazite na prehranu
Postoji jaka veza između nezdrave prehrane i osjećaja umora i nedostatka energije. Jedite puno voća, povrća i proteina. Najbolje je izbjegavati visoko prerađenu hranu, šećer i kofein.
Ispijanje čaja dobro je za vaše tijelo i um. Zeleni čaj sadrži snažne antioksidanse koji mogu podići raspoloženje, poboljšati fokus i spriječiti depresiju. Korejski istraživači izvijestili su da su u zdravoj populaciji oni Koreanci koji su redovito pili zeleni čaj imali 21 posto manju vjerojatnost da će tijekom života razviti depresiju od osoba koje ne piju čaj.
Razmislite o dodatku vitamina D tijekom najmračnija tri mjeseca zime. Istraživanja pokazuju da nedostatak vitamina D može rezultirati dijabetesom, osteoporozom, visokim krvnim tlakom, pa čak i depresijom.
Od velike pomoći je održavanje pozitivnih društvenih odnosa kako bi se izbjegla društvena izolacija koja se može dogoditi u zimskim mjesecima. Potražite ljude spremne za grupnu šetnju ili zajedničku večeru. Provjerite ponudu tečajeva u vašoj lokalnoj teretani ili isprobajte novi i uzbudljivi recept. Posjetite rodbinu i prijatelje, pitajte ih jesu li dobro i pate li od neke sezonske depresije, ponudite im podršku.
Ako se sami osjećate depresivno i to utječe na vaš svakodnevni život, pokušajte razgovarati s nekim o tome. To može biti partner, prijatelj, rođak, kolega ili stručnjak kao što je liječnik opće prakse, terapeut, savjetnik ili psihijatar. Razgovor o tome kako se osjećate pomoći će vam da prepoznate kakva vam pomoć i podrška trebaju.
Ukrasite prostor bojama koje izazivaju osjećaj topline, poput žute, narančaste i crvene. Nekoliko svijetlih dekorativnih jastuka ili tepiha mogli bi učiniti veliku razliku. Usmjerite se na neki hobi. Počnite planirati uređenje povrtnjaka ili cvjetnjaka. Čak i ako nemate vlastitu parcelu, još uvijek možete uživati u vrtlarstvu u teglama na svojoj terasi ili sobi. Zumbuli, šafrani i lukovice narcisa mogu se uzgajati u zatvorenom prostoru.
Zapamtite: siječanj neće trajati vječno, a veljača je najkraći mjesec. Proljeće je pred vratima – za samo 9 tjedana. A onda će zavladati vrućine, a vi ćete početi zazivati zimu.
