Španjolska modna tvrtka Inditex, vlasnik Zare, izvijestila je u srijedu da je poslovnu 2023. godinu zaključila dvoznamenkastim rastom prihoda i dobiti. Uz veći obujam prodaje u fizičkim trgovinama i skok prihoda u internetskoj prodaji.
U poslovnoj godini koja je završila u siječnju 2024. prihod Inditexa porastao je za 10 posto. Dosegao je rekordnih 36 milijardi eura. Kada se isključe promjene valutnih tečajeva, uvećan je za 14 posto.
Obujam prodaje u fizičkim trgovinama porastao je za 7.9 posto. Prihod od prodaje na internetu porastao je za 16 posto, na 9.1 milijardu eura.
Odlični rezultati
Godišnja neto dobit iznosila je 5.4 milijarde eura i bila je za 30 posto veća nego u prethodnoj poslovnoj godini.
Vlasnik modnih brendova, uključujući Zaru, Pull&Bear, Massimo Dutti, Bershku i Stradivarius, objavio je i rezultate poslovanja za razdoblje od 1. veljače do 11. Ožujka. Oni su pokazali skok prodaje za 11 posto, kada se isključe fluktuacije valutnih tečajeva.
U prvoj polovini proljetne sezone prodaju su potaknuli luksuzni brendovi i nastavak snažnog zamaha iz 2023. poslovne godine. Tada je rastom prodaje nadmašio najvećeg rivala H&M.
Tempo rasta prihoda u prvoj polovini ovogodišnje proljetne sezone nešto je ipak sporiji jer su i cijene rasle umjerenije. U istom razdoblju 2023. prodaja Inditexa bila je uvećana 13.5 posto.
Španjolska grupacija povećala je vodstvo u odnosu na švedski H&M budući da robu nabavlja od obližnjih proizvođača i može je brže isporučiti. A dodatni joj je poticaj i prodaja skuplje odjeće. To joj je također pomoglo da bolje konkurira brzorastućem kineskom rivalu Sheinu.
Inditex je najavio da do 2025. godine u logistiku planira godišnje investirati po 900 milijuna eura. Ove će godine potrošiti ukupno 1.8 milijardi eura na proširenje skladišnog prostora za pet posto te na tehnologiju i poboljšanje online platformi.
Španjolska modna tvrtka u 2023. imala je 5692 trgovina diljem svijeta, 123 manje nego godinu dana ranije.
Poslovno izvješće pokazuje da su njezine zalihe u siječnju, u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, smanjene za sedam posto. Što se dijelom pripisuje “normalizaciji uvjeta u opskrbnom lancu”, piše Index.
