Švicarski sir se opisuje kao sir s rupama, ali znate li zašto ih uopće ima? Stručnjak za sireve Mark Johnson, istaknuti znanstvenik sa Sveučilišta Wisconsin, kazao je za Reader’s Digest da švicarski sir, u usporedbi s drugim sirevima, ima vrlo malo soli, te da je mu je okus mu pomalo slatkast i orašast.
Porijeklo mu nije teško pogoditi s obzirom na to kako se zove. Poznat kao emental sir, smatra se da je prvi putanapravljen u švicarskim Alpama, u 14. stoljeću. Bio je tvrd, imao je dug rok trajanja i lako se transportirao niz planine gdje se proizvodio.
Posebna bakterija
Danas se naziv švicarski sir odnosi na to kako se proizvodi, a ne odakle dolazi. Svi znaju da su rupe na švicarskom siru najveće, a različitim od ostalih vrsta sireva čini ga dodavanje posebne bakterije, propionibacterium shermanii.
Ta bakterija fermentira mliječnu kiselinu i proizvodi ugljični dioksid koji se skuplja na određenim mjestima u siru pa se stvara veliki mjehur. Niti jedna druga vrsta sira ne koristi ovu kulturu.
Švicarski sir koji nema rupe, naziva se slijepi švicarski sir. Ali on nije pravi i nema okus ni teksturu koju očekujete.