Njemačko gospodarstvo još uvijek uvelike ovisi o Kini u opskrbi nizom proizvoda i sirovina. Unatoč nastojanjima da se okrene drugim tržištima, pokazalo je u utorak istraživanje ekonomskog instituta DIW.
Njemački uvoz iz Kine smanjio se u 2023. godini gotovo za petinu. Udio grupe proizvoda koji čine više od polovine uvoza, uključujući kemikalije, računala i solarne ćelije. Gotovo je nepromijenjen, utvrdio je Njemački ekonomski institut.
Ovisnost o uvozu nekih kategorija proizvoda, poput lijekova i rijetkih minerala, poput skandija i itrija, čak se povećala.
“Zato se još ne vide naznake jasnog strukturnog smanjenja rizika, definiranog kao kontinuirani trend u smjeru značajnog pada uvoza“, zaključak je istraživanja.
Otprilike 70 skupina proizvoda uklonjeno je s popisa robe koju je Njemačka uglavnom nabavljala u Kini. Zamijenile su ih druge skupine pa je ukupna brojka tek neznatno niža nego u 2022. Kliznuvši s 213 na 200 skupine proizvoda.
Studija je objavljena uoči ovotjednog putovanja kancelara Olafa Scholza u Kinu. Pratit će ga predstavnici kompanija koje traže pravedniji pristup kineskom tržištu. Europa istodobno strahuje od vala jeftinog kineskog uvoza, navodi Hrportfolio.
Scholz će sa sobom povesti izvršne direktore Siemensa i Mercedesa i skupinu ministara, potvrđujući kontinuirano važnu ulogu kineskog tržišta za njemačke gospodarstvenike.
To je prvo Scholzovo putovanje u Kinu od prošlogodišnjeg usvajanja strategije koja predviđa “smanjenje rizika”. Strategija se provodi kroz smanjenu ekonomsku izloženost drugom po veličini svjetskom gospodarstvu. trenutno je bez konkretnih mjera i obvezujućih ciljeva, primjećuje Reuters.
