Neurolog i profesor sa Sveučilišta Stanford, David Eagleman, nedavno je dijelio svoje novo saznanje o funkcioniranju mozga i njegovoj plastičnosti s psiholozima i poslovnim savjetnicima. Njegovo znanstveno iskustvo i istraživanja donijela su svježe perspektive o tome kako mozak adaptira i mijenja svoje funkcije.
Otvorena je dugotrajna tema učenja i razvijanja novih vještina, te pravila “10 tisuća sati”, koje već godinama služe kao temelj za one koji žele postati majstori u nečemu novom. Ova strategija pokazala se učinkovitom za mnoge koji teže napredovati, posebno u poslovnom svijetu.
Neuroznanstvenik o promišljenoj praksi
Neurolog David Eagleman nema sumnje kao znanstvenik niti kao intelektualac koji neprestano uči da je pravilo “10 tisuća sati” zaista učinkovito. Bez obzira radi li se o sviranju klavira ili učenju stranog jezika, znanost je potvrdila da je potrebno uložiti tih famoznih 10 tisuća sati kako biste usvojili novu vještinu.
Eagleman je predstavio koncept koji zaslužuje pažnju kad je riječ o sposobnosti ljudskog mozga da se prilagođava i oblikuje na temelju aktivnosti kojima se najviše posvećujemo. On opisuje mozak kao “posvećeni prostor”, gdje zadaci na koje trošimo najviše vremena postupno zauzimaju dominantno mjesto jer se u tim područjima razvijaju jače neuronske veze.
Eagleman je koristio primjer sestara Polgar, triju šahovskih velemajstorki koje je njihov otac intenzivno trenirao od djetinjstva. Ovaj duboko fokusiran trening je duboko usađivao šah u njihovu podsvijest, ilustrirajući kako se neuronski prostor prilagođava čestim aktivnostima. Dok genetika igra ulogu, neuroznanost ističe važnost namjernog vježbanja satima prije nego što postanete stručnjak u nečemu.
U tenisu, su primjer sestre Williams. Godine predanog treninga njihovog oca i neumorne radne etike njegovih kćeri oblikovale su njihove mozgove za postizanje iznimnih sportskih rezultata. Teško je precizno utvrditi koliko je ovakav posvećeni pristup utjecao na njihovo majstorstvo u odnosu na njihov prirodni talent. Ipak, neuroznanost potvrđuje da je pravilo ’10 tisuća sati’ ispravno kada želimo savladati neku vještinu.
Važnost prakse nije samo u njezinoj količini
Jednostavno rečeno, što više vremena posvetite nečemu, to više prostora u mozgu posvetite toj aktivnosti ili zadatku. Povećana prisutnost u mozgu rezultira poboljšanjem u toj specifičnoj vještini. Struktura mozga odražava vaše uobičajene aktivnosti, stoga je usmjerena praksa ključna za usvajanje svake vještine.
No prema Eaglemanu, količina vježbanja nije presudni faktor u usvajanju novih vještina ili prakse, piše Bonitet. Umjesto toga, bez ovog ključnog elementa, može se izgubiti 10 tisuća sati vježbanja. Ključni sastojak zbog kojeg pravilo 10 tisuća sati može biti korisno je njegova relevantnost ili primjenjivost.
Da bi vaš mozak naučio zadatak ili uspješno svladao vještinu, taj zadatak mora biti relevantan za vas, mora imati značaj i biti važan.
“Bez motivacije, naš mozak ne reagira na isti način.” Mozgovi najefikasnije prilagođavaju zadatke koji su nam značajni. “Fizikalna terapija je najbolji primjer u praksi, gdje pacijenti obnavljaju funkciju svojih slabijih udova kroz njihovu aktivnu upotrebu, potaknuti unutarnjom motivacijom za povrat funkcionalnosti”, objasnio je neurolog.
Na sličan način, kada ljudi pate od oštećenja vida na jednom oku, često pokriju dobro oko kako bi potaknuli slabije oko da preuzme veći teret. “Ova motivacija zasnovana na ograničenjima potiče mozak da optimizira funkciju slabijeg oka, ilustrirajući kako relevantnost i nužnost potiču efikasnu adaptaciju”, objasnio je Eagleman.
Istraživanja provedena na štakorima pokazuju da je učenje novih zadataka otežano bez neurotransmitera acetilkolina, koji se oslobađa u mozgu kao odgovor na relevantne i značajne događaje koji privlače pažnju subjekta. Ovo ističe važnost prepoznavanja zadatka kao bitnog za učinkovitu preoblikovanje mozga. Samo ulaganje vremena u zadatak nije dovoljno; mozak mora procijeniti njegovu važnost kako bi potaknuo proces učenja i prilagodbe.
Kako, dakle, do rezultata?
Pravilan pristup učenju prema neuroznanosti ističe važnost fokusa na osobne interese. Stoga, radoznalost i unutarnja motivacija postaju ključni pokretači učenja. Prema riječima Eaglemana, kada smo istinski zainteresirani za nešto, naš mozak postaje fleksibilniji i bolje prihvaća nove informacije. Njegova istraživanja nagovješćuju da se angažiranje u zadacima koji odgovaraju našim interesima povećava plastičnost mozga te time i sposobnost učenja.
Kada se primijeni na profesionalni rast i razvoj, ovaj koncept ističe da je jedan sat proveden s iskusnim mentorom možda i važniji od mnogih sati općeg učenja i istraživanja. Mentor može pružiti ciljane, relevantne i duboke povratne informacije koje su usklađene s vašim osobnim interesima. Fokusiranje na značajne izazove i traženje redovitih povratnih informacija potaknuto vlastitom znatiželjom može značajno pojačati prirodne procese učenja u vašem mozgu, omogućujući vam postizanje većeg uspjeha.
Neurolog ističe ključne aspekte
Iskoristite puni potencijal plastičnosti svog mozga usklađujući svoje napore s onim što smatrate važnim. Razmislite o primjeni ovih znanstvenih spoznaja u svojoj karijeri.
- Potražite zadatke i izazove koji vas motiviraju .
- Okružite se ljudima koji vam pružaju relevantne informacije i smislene povratne informacije.
- Ostanite znatiželjni što je vrlo važno.
Postupajući na taj način, omogućit ćete da se razvije vaša najautentičnija verzija, učit ćete brže i efikasnije te iskoristiti prednost pravila od 10.000 sati, kako savjetuje neurolog Eagleman.
