Europska komisija objavila je šesti investicijski paket u okviru Ekonomskog i investicijskog plana EU za Zapadni Balkan za koji se očekuje da će mobilizirati 1,2 milijarde eura investicija. Kroz paket će se osigurati podrška za osam novih vodećih investicija u oblasti vodoopskrbe i kanalizacije, tretmana otpadnih voda i željezničkog prijevoza, kao i inovacija i zelene transformacije malih i srednjih poduzeća. Investicije će se realizirati u bliskoj suradnji s partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim financijskim institucijama.
“Naš plan ulaganja od 30 milijardi eura za Zapadni Balkan ostvaruje se s ovim novim paketom od 1,2 milijarde eura. Kvalitetnom infrastrukturom jača regionalne veze i zbližava nas, što je naš krajnji cilj. Naši partneri sa Zapadnog Balkana grade svoju europsku budućnost. Ove investicije, zajedno s neophodnim reformama i pristupom našem jedinstvenom tržištu, pripremit će gospodarstva naših partnera za pridruživanje našoj Uniji.”
Ursula von der Leyen,, Predsjednica Europske komisije
Investicijski paket od 1,2 milijarde eura uključuje 300 milijuna eura bespovratnih sredstava EU iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, zajmove međunarodnih financijskih institucija i doprinose gospodarstava Zapadnog Balkana. Paket je usvojio Operativni odbor Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) tijekom sastanka od 1. do 2. srpnja, prenosi Klix.
Nove vodeće investicije obuhvaćaju tri prioritetne oblasti Ekonomskog i investicijskog plana i to:
- Okoliš i klima: Rekonstrukcija i rehabilitacija vodovodne i kanalizacijske infrastrukture u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.
- Održivi transport: Unaprjeđenje željezničke infrastrukture na Koridoru X. Uz brzu vezu Beograd – Velika Plana koja omogućava brži protok putnika i tereta u regiji.
- Podrška poslovnom sektoru: Pokretanje novog instrumenta za inovacije i zelenu transformaciju poduzeća u regiji.
Kao dio inicijative Global Gateway, Ekonomski i investicijski plan EU za Zapadni Balkan (2021-2027) ima za cilj poticanje dugoročnog oporavka, ubrzanje zelene i digitalne tranzicije i poticanje regionalne suradnje i konvergencije s EU.
Planom koji je Europska komisija usvojila u listopadu 2020. godine mobilizira se do 30 milijardi eura investicija. Uključujući 9 milijardi eura grantova EU kroz IPA III, tijekom sedmogodišnjeg perioda. Od ovog iznosa, 5 milijardi eura je izdvojeno kroz WBIF.
Do sada je EU odobrila programe za mobilizaciju do 17,5 milijardi eura investicija u okviru Ekonomskog i investicijskog plana. Uključujući 5,4 milijarde eura bespovratnih sredstava EU.
Zajednička financijska platforma
WBIF je zajednička financijska platforma pokrenuta prije 15 godina. A okuplja Europsku komisiju, financijske organizacije, države članice EU i Norvešku, kako bi se poboljšala suradnja u ulaganjima javnog i privatnog sektora. Podržava socioekonomski razvoj regije i doprinosi europskim integracijama Zapadnog Balkana.
Pored toga što će biti glavno financijsko sredstvo za implementaciju Ekonomskog i investicijskog plana EU, WBIF će također igrati važnu ulogu u implementaciji novog Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan od 6 milijardi eura. S dvostrukim ciljem da potakne socioekonomsku konvergenciju s EU i ubrza proces pristupanja. WBIF će usmjeriti 3 milijarde eura grantova i zajmova u okviru Fonda za podršku prioritetnim investicijama u oblastima transporta, energije, digitalnog i ljudskog kapitala.
“Ekonomski i investicijski plan EU za Zapadni Balkan napreduje bez zastoja. Sa zajedničkom ambicijom približavanja regije EU, što potvrđuje i novousvojeni investicijski paket. Investicijski okvir za Zapadni Balkan istinski je promijenio sliku regije u posljednjih 15 godina. Uključujući pomoć regiji u povezivanju putne, željezničke, energetske i digitalne infrastrukture. Ali i nadvladavanju energetske krize i pandemije COVID-19. Radujemo se nastavku rada sa WBIF-om jer nam je cilj ubrzati socioekonomsku konvergenciju regije s EU kao dio novog Instrumenta za reformu i rast od 6 milijardi eura te ostvariti istinske promjene na terenu u korist kako građana, tako i gospodarskih subjekata.”
Olivér Várhelyi, povjerenik za susjedstvo i proširenje, član Europske komisije
