Kristijan Kožić je diplomirao je ekonomiju, smjer Financije, a danas je član Hrvatskog društva procjenitelja i ovlašteni procjenitelj. Nakon dugogodišnjeg iskustva u bankarstvu, gdje je bio vodeći kreditni analitičar za korporativne klijente, danas se fokusirao na integraciju složenih rješenja pomoću poslovne inteligencije (BI – Business intelligence). Gospodin Kožić je jedan od panelista na konferenciji MoBizz, koja se 9. rujna održava u Mostaru.
Za početak možemo li Vas zamoliti da se profesionalno predstavite čitateljima u Bosni i Hercegovini. Kako biste u najkraćim crtama opisali sebe?
Po struci sam financijski analitičar te sam više od 15 godina radio u banci na poslovima analiziranja financijskih izvještaja. Osim toga, prije tri godine sam postao i certificirani podatkovni analitičar. Spoj ovih dviju ekspertiza omogućava mi da klijentima ponudim kompleksne, a opet prilagođene analize, koje su ključne za razumijevanje složenih poslovnih situacija i donošenje informiranih odluka.
Kao vodeći kreditni analitičar u karijeri ste pogledali nebrojne financijske pokazatelje, vjerojatno i najuspješnijih hrvatskih kompanija. Koje su najčešće pogreške koje su pravili poduzetnici, a koje ste viđali, dok ste obavljali ovu izuzetno odgovornu funkciju?
Bilo je raznih situacija. Pogreške često ovise o stadiju u kojem se poduzeće nalazi ili kojom djelatnošću se bavi. Recimo, rastuće tvrtke često podcjenjuju koliko moraju financirati rast kroz izračun potreba za povećanjem zalihe i potraživanja. U tim situacijama se griješi kada se preopćenito izradi izračun novčanih tokova.
Susretao sam se sa situacijama kada je planiranje na godišnjoj razini dobro napravljeno, ali su zbog zanemarivanja priljeva i odljeva unutar godine tvrtke imale probleme s likvidnošću i nedostatak sredstava.
Zatim, jedan od problema koji sam često viđao kod proizvodnih tvrtki odnosi se na nakupljanje vrlo visokih razina zaliha. U nekim slučajevima, te zalihe su bile toliko velike da su pokrivale razinu troškova sirovina i materijala za cijelu godinu. Ono što je zabrinjavajuće jest da mnogi klijenti u tome nisu vidjeli ništa neobično. Samo napominjem da, ako planirate tražiti kredit i imate visoke razine zaliha, pripremite izuzetno detaljno objašnjenje zašto je tome tako. Inače, analitičari će projicirati uobičajene zalihe za specifičnu djelatnost i računat će s tim podacima. Ne moram pretjerano naglašavati kako povjerenje u dobivene podatke jako pada ako poduzeće ima primjerice tri puta više zaliha od očekivanih.
I još jedna specifična greška za koju imam zanimljivu anegdotu. Pojavio se potencijalni klijent koji je htio promijeniti banku jer, kako je objasnio, u njegovoj banci nemaju razumijevanja za njega. Predočio je detaljan i ambiciozan plan. Međutim, nakon usporedbe s konkurencijom, utvrđeno je da je planirana profitabilnost dvostruko viša od bilo koje poduzeća iz branše. S obzirom na to da je do tada ostvarivao marže ispod prosjeka, procijenjeno je da je plan nerealan.
Napravljene su simulacije scenarija poslovanja i klijent je dobio isti odgovor kao i u svojoj banci. Eto, u tom slučaju dolazimo do greške preoptimističnih projekcija.
Što se tiče odnosa s bankama, ističem kako je najbolje ići s objašnjenjem svih ključnih dijelova poslovanja, s detaljno razrađenim projekcijama i scenarijima poslovanja. To znatno povećava šanse za uspješno financiranje.
Često se u malim i srednjim poduzećima adekvatno i kvalitetno izvještavanje podcjenjuje. U kojem stadiju poslovanja se vlasnici /menadžeri odluče za uvođenje kvalitetnog izvještavanja u kompanijama?
Obično se odlučuju na uvođenje izvještavanja u nekoliko ključnih trenutaka.
Prvi od njih je faza brzog rasta, kada se povećava opseg poslovanja i poslovni procesi postaju složeniji. Drugi ključni trenutak dolazi kada poduzeće traži vanjsko financiranje. Kvalitetno izvještavanje tada postaje presudno jer banke zahtijevaju transparentnost i detaljne podatke kako bi mogli pravilno procijeniti poslovanje i potencijal tvrtke.
Slijedeći stadij je kada tvrtka počinje diversificirati svoje poslovanje, menadžeri uviđaju da bez jasnih i preciznih izvještaja teško mogu pratiti koji dijelovi poslovanja donose dobit, a koji zahtijevaju dodatnu pažnju.
Koje su najčešće greške koje se događaju kod kompanija kada implementiraju izvještavanje u svoje poslovanje?
Najčešće se griješi u komunikaciji, pa se zbog toga ciljevi izvještavanja ne definiraju dovoljno jasno. To često dovodi do nepotrebnog produljenja procesa, do nejasnih izvještaja i što je najgore – do frustracije svih sudionika.
Također, poduzeća znaju birati metrike koje nisu usklađene s njihovim ključnim poslovnim ciljevima, što može dovesti do loših poslovnih odluka. I na kraju, jako bitno, nedostatak adekvatne obuke za korisnike izvještaja može rezultirati u pogrešnom tumačenju podataka i lošim korištenjem izvještajnog sustava.
Svjesni smo ovih uobičajenih grešaka, pa sada prije svega s klijentima detaljno komuniciramo njegove potrebe.
Prilikom implementacije rješenja poslovne inteligencije koji su najčešći problemi s kojima se susrećete u poduzećima? Koji bi savjet mogli dati poduzetnicima? Što treba pripremiti kako bi implementacija lakše prošla?
Problema ima raznih, od loše kvalitete podataka, a tu prvenstveno mislim na njihovu nepouzdanost, potom odupiranje promjenama kod zaposlenika, do podcjenjivanja potrebnih resursa, a najčešće je to vrijeme, kao i do neadekvatne integracije s postojećim sustavima, koja ponekad dolazi od nekooperativnosti IT osoblja. Ponekad sam nailazio na više raznih problema, negdje je pak sve prolazilo gotovo pa bezbolno. S puno iskustva došlo smo do metoda za rješavanje ovakvih problema.
Dopustite da se dodatno osvrnem na probleme u implementaciji, pa bih volio napraviti segmentaciju za vaše čitatelje. Klijente bih podijelio u dva segmenta.
Prvi segment čine oni koji imaju vlastite programe za financijsko upravljanje (ERP), no traže prilagodbu izvještaja kako bi bolje odgovarali njihovim potrebama. Drugi segment čine oni klijenti koji koriste vanjsko računovodstvo te se često obraćaju s potrebom za uspostavom izvještajnih sustava kako bi imali bolji uvid u svoje poslovanje. Oba ova segmenta dolaze sa specifičnim zahtjevima. Prednost BI sustava je u tome što može preuzeti podatke iz raznih izvora, bilo da su to interni programi ili vanjski sustavi poput računovodstvenih servisa i objediniti ih u jednom izvještaju.
Za kraj ovog Vašeg pitanja, kao savjet poduzetnicima preporučio bih da prije same implementacije definiraju što jasnije što zaista žele znati o svojem poslovanju. To je onda polazišna točka za razgovor s ljudima poput mene.
Jedan ste od panelista na konferencije MoBizz, na temu “Kako najbolje upravljati financijama s ciljem povećanja dobiti?“, rekli bismo gotovo na radost sudionika. Jeste li do sada surađivali s kompanijama iz Bosne i Hercegovine?
Na žalost nisam, ali mi je izuzetno drago što ću na konferenciji imati priliku podijeliti svoja iskustva i znanja s poduzetnicima i menadžerima iz Bosne i Hercegovine. Vjerujem da su izazovi s kojima se kompanije u Bosni i Hercegovini slični onima s kojima se suočavaju poduzeća u Hrvatskoj, a uvjeren sam da će razmjena ideja i primjera dobre prakse biti korisna za sve sudionike.
Tema o kojoj ćete govoriti je zaista izuzetno atraktivna i danas u Bosni i Hercegovini, najčešće male kompanije ne vode računa o izgledu bilance, pa i same dobiti. Ukratko, što posjetitelji konferencije mogu očekivati da će naučiti na Vašem panelu?
Želio bih im približiti pojmove poslovne inteligencije (BI) i digitalizacije jer su to alati koji mogu značajno unaprijediti poslovanje. Radi se o pojmovima koji su iz nekog razloga ‘mistificirani’ i prikazani kao nešto komplicirano. Možda je to nekada i bilo tako, no razvojem tehnologije, posebno umjetne inteligencije (AI), BI sustavi postaju sve sofisticiraniji, lakše se implementiraju, dostupni su svima, te omogućuju poduzećima ne samo da analiziraju podatke, već i predviđaju trendove i automatiziraju ili bar olakšaju ključne odluke.
Osim toga, raspravljat ćemo o važnosti pravilnog strukturiranja bilance, praćenju ključnih financijskih pokazatelja i upravljanju troškovima na način koji omogućava dugoročnu održivost i rast.
Nadam se da će panel potaknuti poduzetnike da više pažnje posvete financijskim aspektima svog poslovanja te da razumiju da su im sada dostupni razni alati, koji uopće nisu ni toliko skupi, a koji mogu pomoći u postizanju boljih poslovnih rezultata.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
