Abraham Maslow prije 50 godina održao je predavanje koje je promijenilo pogled na ljudsku motivaciju. Umjesto da govori o humanističkoj psihologiji, odlučio je otvoriti temu koja ga je tada duboko zaokupljala. Pitao se što pokreće ljude nakon što zadovolje osnovne životne potrebe.
Maslow je znao da je na tragu nečeg važnog. Nesanicu, nemir i unutarnju napetost doživljavao je kao znak da se rađaju nove ideje. Upravo su te ideje kasnije oblikovale razumijevanje viših oblika ljudske motivacije.
Abraham Maslow i temeljne ljudske potrebe
Prema Abrahamu Maslowu, ljudi prvo moraju zadovoljiti osnovne potrebe. To uključuje fiziološke potrebe, sigurnost i osjećaj pripadnosti. Tek nakon toga dolaze viši motivi.
Takve osobe:
- osjećaju se sigurno i stabilno
- imaju kvalitetne emocionalne odnose
- poštuju sebe i druge
- ne pate od osjećaja inferiornosti
No postavlja se ključno pitanje: što dalje motivira čovjeka?
Abraham Maslow o znatiželji kao urođenoj potrebi
Maslow je tvrdio da svaka osoba ima višu prirodu. Ta priroda potiče znatiželju i potrebu za novim iskustvima. Istraživanja na majmunima to potvrđuju.
Majmuni su spremni ulagati veliki napor samo da bi vidjeli što se događa oko njih. Više ih privlače pokretni nego statični objekti. To pokazuje da je znatiželja instinktivna, a ne naučena.
Stimulirajuće okruženje i razvoj čovjeka
Abraham Maslow nije vjerovao u savršenstvo. Vjerovao je u mogućnost napretka. Ljudi se mogu psihološki razvijati, ali samo u poticajnom okruženju.
Eksperimenti su pokazali da nedostatak stimulacije dovodi do atrofije mozga kod životinja. Kod ljudi su posljedice još ozbiljnije. Zato obrazovanje i psihoterapija moraju pomagati ljudima da rastu.
Abraham Maslow i ideja popravljivog društva
Maslow je smatrao da se i društvo može poboljšati. Ne savršeno, ali značajno. Napredak nije automatski i ne događa se sam od sebe.
On ovisi o znanju, odgovornosti i svjesnom djelovanju. Iako su katastrofe moguće, to ne smije biti izgovor za pasivnost.
Žudnja za životom i ostvarenje potencijala
Osoba koja ostvaruje svoj puni potencijal žudi za životom. Maslow je odbacivao ideju da su “dobri ljudi dosadni”. Smatrao je to opasnim podcjenjivanjem ljudske prirode.
Svako dijete ima pravo i sposobnost razviti svoje potencijale. Negiranje osnovnih potreba vodi bolesti, upozoravao je Maslow.
Abraham Maslow o sreći, raju i zasićenju
Prema Maslowu, raj nije trajno stanje. Pojavljuje se kratko, tijekom vrhunskih iskustava. I brzo nestaje.
Ljudi se zasićuju čak i najljepših iskustava. Zato stalno traže nove “rajeve”. Ta potreba za novim iskustvima duboko je ljudska i neizbježna.
O ovim Maslowljevim razmišljanjima piše Bonitet, ističući koliko su i danas relevantna za razumijevanje motivacije i sreće.
Zašto je Abraham Maslow i danas važan
Abraham Maslow pokazao je da čovjeka ne pokreću samo sigurnost i komfor. Nakon toga dolaze znatiželja, rast i potraga za smislom. Sreća nije stanje mirovanja, već proces stalnog kretanja.
Upravo zato Maslowljeve ideje i danas pomažu razumjeti što nas doista tjera da ustanemo iz kreveta i stvaramo.
