Najveći svjetski pilot-projekt četverodnevnog radnog tjedna proveden je u Ujedinjenom Kraljevstvu u 61 tvrtki i donio je vrlo zanimljive rezultate. Čak 92% poduzeća odlučilo je zadržati ovaj model i nakon šestomjesečnog probnog razdoblja.
Belgija je svojim zaposlenicima ponudila ovu mogućnost, a slična istraživanja provedena su i u Njemačkoj. Inače, Belgija je prva zemlja Europske unije koja je radnicima omogućila pravo na četverodnevni radni tjedan, prenose Nezavisne. Zaposlenici imaju zakonsko pravo zatražiti takav raspored, no pritom moraju isti broj radnih sati – 38 tjedno – rasporediti u četiri dana. Dakle, riječ je o fleksibilnijem rasporedu rada, a ne o skraćivanju radnog vremena uz istu plaću.
U susjednoj Nizozemskoj situacija je drukčija – ondje se u prosjeku radi 32 sata tjedno. Nizozemci prednost daju ravnoteži između privatnog i poslovnog života te se često odlučuju za kraće radno vrijeme, iako to može značiti i niže prihode. Ipak, podaci pokazuju da razina produktivnosti ostaje slična i kod kraćeg rada, iako se postavlja pitanje dugoročne održivosti takvog modela.
U Francuskoj je radni tjedan već dulje vrijeme zakonski ograničen na 35 sati, a zaposlenici mogu raditi i četiri dana u tjednu, ovisno o dogovoru s poslodavcem. Pritom visina plaće ovisi o konkretnim uvjetima ugovora.
Rezultati britanskog eksperimenta
U britanskom pilot-projektu sudjelovale su 61 tvrtka, a rezultati su bili izrazito pozitivni. Čak 92% njih nastavilo je primjenjivati četverodnevni radni tjedan i nakon završetka testa.
Među zaposlenicima, 71% prijavilo je smanjeni osjećaj izgaranja na poslu, 39% manje stresa, dok je 37% primijetilo poboljšanje fizičkog zdravlja. Osim toga, prihodi tvrtki porasli su u prosjeku za 35% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Šire europske prakse i eksperimenti
Neke zemlje idu i korak dalje. Na Islandu je raširen model kraćeg radnog vremena uz zadržavanje iste plaće, uz obrazloženje da veća učinkovitost može nadomjestiti manji broj radnih sati.
U Njemačkoj je prije otprilike dvije i pol godine oko 70 tvrtki pokrenulo eksperiment s četverodnevnim radnim tjednom. Iako je u početku postojala skepsa, pa čak i politički otpor, rezultati su pokazali da 73% tvrtki i dalje primjenjuje ovaj model. Tvrtke su zabilježile stabilne ili bolje poslovne rezultate, bez financijskih gubitaka, uz pad razine stresa zaposlenika od oko 20% te manje bolovanja.
Unatoč tome, dio njemačkih političara i poslovnih lidera i dalje se protivi ovakvom modelu, smatrajući da on nije prikladan u uvjetima gospodarske stagnacije i nedostatka kvalificirane radne snage.
S druge strane, zagovornici kraćeg radnog tjedna ističu da digitalizacija i razvoj umjetne inteligencije omogućuju veću učinkovitost rada, što bi u budućnosti moglo učiniti četverodnevni radni tjedan široko primjenjivim modelom u europskim gospodarstvima.
