Prema najnovijim podacima, potrošačke cijene u Bosni i Hercegovini u srpnju porasle su za 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Takav rast snažno utječe na svakodnevni život građana, koji zbog toga mijenjaju svoje potrošačke navike. Najviše se osjeća u sektoru prehrane, gdje su hrana i bezalkoholna pića skuplji za čak 10,8 posto. Mnoge obitelji sada kupuju manje proizvoda ili se odriču namirnica koje su prije redovito konzumirali.
Utjecaj na najranjivije kategorije stanovništva
Obitelji s više djece i umirovljenici spadaju među najugroženije skupine, jer im je sve teže priuštiti osnovne prehrambene proizvode. Meso, na primjer, sve se rjeđe kupuje u većim količinama, dok mnogi moraju potpuno odustati od njega. Realna kupovna moć građana opada, pa je štednjaU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... postala nužnost, iako ranije nije bila potrebna. Takve promjene prisiljavaju obitelji da racionaliziraju troškove i mijenjaju svoje prehrambene navike.
Bacanje hrane i problemi s otpadom
Unatoč rastu cijena, građani i dalje bacaju velike količine hrane, što se događa više zbog loših navika nego stvarne potrebe. Hrana koja završava u kontejnerima ne stvara samo financijsku štetu, već dovodi i do pojave glodavaca u urbanim sredinama, čime dodatno opterećuje lokalne zajednice.
Mjere kontrole cijena i uštede za potrošače
Kako bi ublažila posljedice rasta cijena, Vlada Federacije BiH produžila je odluku o kontroli cijena određenih proizvoda do kraja 2025. godine. Ova mjera odnosi se na 65 prehrambenih i higijenskih proizvoda, čime se nastoji olakšati život građanima. Udruga potrošača Tuzlanskog kantona sudjeluje u provjerama cijena i procjenjuje da četveročlana obitelj mjesečno može uštedjeti između 60 i 70 KM koristeći proizvode s kontroliranim cijenama.
Takva ušteda možda nije velika za kućanstva s višim primanjima, ali je vrlo značajna za umirovljenike. Primjerice, iznos od 60-70 KM gotovo odgovara mjesečnom trošku kruha. Građani bi trebali pažljivo pratiti popise zaključanih proizvoda u supermarketima, jer se radi o artiklima koji su često kupljeni, a zadržavaju istu kvalitetu.
Kako kontrolirane cijene utječu na tržište
Na primjer, suncokretovo ulje s kontroliranom cijenom stoji 3,15 KM, što istodobno utječe i na cijene drugih vrsta ulja. Trgovci i proizvođači ulažu napore kako bi prilagodili cijene i očuvali ili povećali svoj tržišni udio. Mjere kontrole cijena tako ne pomažu samo potrošačima, već i oblikuju cijelo tržište prehrambenih proizvoda.
