Cijene nafte na svjetskim tržištima nastavile su pad i prošloga tjedna, već drugi put zaredom. U fokusu trgovaca bila je američka blokada isporuka iz Venezuele, no tržište je procijenilo da utjecaj na globalnu ponudu ostaje ograničen.
Na londonskom tržištu cijena barela pala je 1,1 posto, na 60,47 dolara. Na američkom tržištu barel je pojeftinio 1,4 posto, na 56,66 dolara. Time su cijene nafte u SAD-u dotaknule najniže razine u četiri godine.
Američka blokada i izvoz iz Venezuele
Problemi s isporukama započeli su nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump naredio potpunu blokadu sankcioniranih tankera koji plove prema Venezueli ili izlaze iz njezinih luka. Cilj mjere bio je dodatno ograničiti izvoz venezuelanske nafte.
Unatoč tome, Chevron je nastavio isporuke venezuelanske nafte u SAD. Američka kompanija surađuje s državnom naftnom tvrtkom PDVSA i posluje uz posebnu dozvolu Washingtona.
Ograničen utjecaj na tržište
Venezuela sudjeluje s tek oko jedan posto u svjetskoj proizvodnji nafte. Njezinu naftu kupuju uglavnom SAD, Kuba i neovisne kineske rafinerije. Zbog toga tržište nije značajnije promijenilo procjene odnosa ponude i potražnje.
Slabiji utjecaj sankcija dodatno je pritisnuo cijene nafte, koje su u SAD-u završile tjedan na višegodišnjim minimima.
Prognoze ponude i potražnje
Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da bi ponuda nafte u 2026. mogla premašiti potražnju za oko četiri milijuna barela dnevno. OPEC, s druge strane, očekuje tek blagi višak na tržištu.
Takve prognoze pojačavaju pritisak na cijene nafte, jer trgovci već sada uračunavaju mogući višak ponude u idućim godinama.
Pad cijena potvrđuje da američka blokada Venezuele zasad nema snažan globalni učinak. Tržište i dalje više brine dugoročni višak ponude nego kratkoročni poremećaji u jednoj zemlji. Prema pisanju Financija, upravo su te procjene ključni razlog zašto cijene nafte ostaju pod pritiskom.
