Depoziti u sektoru stanovništva imali su godišnji rast od 1,74 milijarde KM ili 10,5 posto. Ovo pokazuju službeni podaci Centralne banke BiH. Kako je navedeno u izvješću CBBH, godišnja stopa rasta ukupnih depozita u lipnju 2025. godine iznosila je 7,9%, što je u apsolutnom iznosu 2,53 milijarde KM.
“Depoziti su na godišnjem nivou kod privatnih poduzeća porasli za 680,7 milijuna KM (9,3%). Kod vladinih institucija depoziti su rasli za 121,8 milijuna KM (2,9%) i kod ostalih domaćih sektora za 177,3 milijuna KM (9,6%).
Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 190,7 milijuna KM (9,5%)”, stoji u podacima ove financijske institucije.
Dalje piše da su ukupni depoziti domaćih sektora na kraju lipnja ove godine iznosili 34,53 milijarde KM.
“U odnosu na prethodni mjesec, depoziti su povećani za 236,3 milijuna KM (0,7%)”, piše u podacima. Dodaje se da je povećanje depozita na mjesečnom nivou registrirano kod sektora stanovništva za 95,3 milijuna KM (0,5%).
“Kod privatnih poduzeća depoziti su na mjesečnom nivou ostvarili rast za 203,7 milijuna KM (2,6%). Kod ostalih domaćih sektora depoziti su porasli za 15,1 milijun KM (0,8%).
Depoziti su na mjesečnom nivou smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 61,2 milijuna KM (3,3%) i kod vladinih institucija za 16,6 milijuna KM (0,4%)”, navodi se u podacima Centralne banke.
“Iako ima i logičnih razloga poput nedostatka tržišta kapitala (burze koje imamo su karikature od tržišta, a dnevni promet skoro na nivou pekare) i drugih atraktivnih oblika ulaganja (zlato i drugi plemeniti metali), a za ulaganje u nekretnine treba imati zaista jako puno sredstava na raspolaganju i onda taj novac dugoročno ‘zarobiti’ u nekretninama. Ipak je dijelom taj rast i neobjašnjiv. Naime, jasno je da imamo veliki jaz između bogate manjine koja postaje sve bogatija i može sebi priuštiti štednju. S druge strane većine, koja ne samo da nema štednje nego se i zadužuje. Teško je shvatiti zašto bi štednjaU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... u našim bankama koje nude uvredljivo niske kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... i gdje novac gubi vrijednost zbog inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i njima bila atraktivna”, objašnjava za Nezavisne novine ekonomista Igor Gavran.
On je stava da je nekada dijaspora imala razloga za štednju u BiH. Sada su kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... za štednju izvan BiH uglavnom veće nego kod nas i ni to više nema smisla.
“Postoji i faktor nesigurnosti, jer u BiH pravni sustav ne funkcionira. Nitko se ne ustručava od pljački stanova i krađe imovine, jer zna da za to ili nikako neće biti kažnjen ili minimalno, pa banke barem nude neku sigurnost od pljačke”, istakao je Gavran.
Kako ste mogli pročitati na portalu Financa.ba krediti stanovništvu su za godinu dana imali veliki rast. Oni su rasli za 10,2 posto ili 2,48 milijardi KM.
“Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 1,23 milijarde KM (10,1%). Kod privatnih poduzeća ostvaren je trend rasta za 826,4 milijuna KM (8,1%), a kod vladinih institucija za 278,1 milijun KM (25,1%). Kod nefinancijskih javnih poduzeća krediti su rasli za 92,8 milijuna KM (16,0%). Kod ostalih domaćih sektora kreditiranje je raslo za 59,5 milijuna KM (23,5%)”, navodi se u podacima Centralne banke BiH.
