Od danas (4. lipnja) zaposlenici Europskog parlamenta više neće koristiti Google kao zadanu internetsku tražilicu na službenim računalima. Umjesto toga, institucija prelazi na francusku tražilicu Qwant, potez koji na prvi pogled izgleda tehnički, ali u stvarnosti predstavlja još jedan korak u mnogo široj europskoj strategiji jačanja digitalne neovisnosti.
Prema informacijama koje je objavio POLITICO, promjena se provodi „u skladu s predanošću Parlamenta digitalnom suverenitetu i zaštiti osobnih podataka korisnika“.
To je formulacija koja otkriva da odluka nije donesena zbog kvalitete pretraživanja.
Donesena je zbog kontrole nad podacima.
Što je Qwant i zašto ga Europa podržava?
Qwant je francuska tražilica pokrenuta 2013. godine s idejom stvaranja europske alternative američkim tehnološkim platformama.
Za razliku od dominantnih internetskih tražilica, Qwant tvrdi da ne prati korisnike, ne prodaje njihove osobne podatke i ne personalizira rezultate na temelju ponašanja korisnika.
Iako koristi vlastite tehnologije pretraživanja, dio rezultata i dalje dobiva od Microsoftova Binga kada nema dovoljno vlastitih podataka za određene upite.
Drugim riječima, Qwant nije potpuno neovisan sustav.
No za europske institucije važnija je druga činjenica.
Qwant je europska kompanija koja posluje prema europskim pravilima i pod europskom regulatornom jurisdikcijom.
U vremenu kada podaci postaju strateški resurs, upravo to postaje njegova najveća konkurentska prednost.
Digitalni suverenitet više nije apstraktan pojam
Prije deset godina izraz „digitalni suverenitet“ uglavnom se koristio u stručnim krugovima.
Danas je postao jedna od ključnih tema europske gospodarske politike.
Ideja je jednostavna.
Europa želi smanjiti ovisnost o američkim i kineskim tehnološkim platformama koje dominiraju tržištem tražilica, cloud infrastrukture, umjetne inteligencije, društvenih mreža i digitalnog oglašavanja.
Problem nije samo ekonomski.
Problem je i geopolitički.
Što je veća ovisnost o stranim tehnološkim platformama, to je manja kontrola nad podacima, digitalnom infrastrukturom i tehnološkim razvojem.
Upravo zato Europska unija posljednjih godina ulaže milijarde eura u razvoj vlastitih digitalnih kapaciteta.
Zašto je Google postao simbol europske ovisnosti?
Google godinama dominira europskim tržištem internetskog pretraživanja.
U većini država članica njegov tržišni udio prelazi 90 posto.
To ga čini jednom od najmoćnijih digitalnih platformi na svijetu.
No upravo ta dominacija posljednjih je godina postala predmet regulatornih sporova između Bruxellesa i velikih tehnoloških kompanija.
Europska unija uvela je niz novih propisa, uključujući Digital Markets Act (DMA) i Digital Services Act (DSA), s ciljem ograničavanja tržišne moći velikih platformi i povećanja konkurencije.
Odluka Europskog parlamenta da prijeđe na Qwant simbolički se uklapa u isti obrazac.
Poruka je jasna: Europa želi koristiti vlastita digitalna rješenja kada god je to moguće.
Pitanje privatnosti postaje poslovno pitanje
Odluka o promjeni tražilice nije važna samo za institucije.
Važna je i za kompanije.
Posljednjih godina privatnost podataka prestala je biti isključivo regulatorna tema i postala pitanje poslovne strategije.
Kupci, partneri i investitori sve više obraćaju pažnju na način na koji organizacije prikupljaju, pohranjuju i koriste podatke.
Zbog toga raste broj tvrtki koje preispituju ovisnost o globalnim tehnološkim platformama.
Ne zato što su postojeća rješenja loša.
Nego zato što žele veću kontrolu.
Podaci su postali ono što su energenti bili industrijskom gospodarstvu – strateški resurs bez kojeg je teško graditi dugoročnu konkurentnost.
Europa pokušava izgraditi vlastiti digitalni ekosustav
Tražilice su samo jedan dio šire slike.
Europska unija posljednjih godina ulaže u razvoj domaćih cloud platformi, podatkovnih centara, AI infrastrukture, poluvodiča i kibernetičke sigurnosti.
Cilj nije potpuno odvajanje od američkih tehnoloških kompanija.
To bi bilo nerealno.
Cilj je stvoriti ravnotežu.
Europske institucije sve više žele osigurati da ključna digitalna infrastruktura ne ovisi isključivo o nekoliko globalnih igrača.
U tom kontekstu prelazak na Qwant ima simboličnu vrijednost koja daleko nadilazi funkciju internetske tražilice.
Hoće li korisnici primijetiti razliku?
Vjerojatno ne značajnu.
Google i dalje ostaje tehnološki najnaprednija tražilica na svijetu, posebno kada je riječ o opsegu indeksiranih sadržaja i kvaliteti pretraživanja.
No cilj ove odluke nije promjena korisničkog iskustva.
Cilj je promjena digitalne strategije.
To je razlog zbog kojeg je ova vijest zanimljiva poslovnoj zajednici.
Jer pokazuje kako se kriteriji donošenja tehnoloških odluka mijenjaju.
Nekada je ključno pitanje bilo koja je platforma najbolja.
Danas se sve češće postavlja pitanje tko kontrolira podatke.
Europa ulazi u novu fazu digitalne politike
Prelazak Europskog parlamenta na Qwant sam po sebi neće promijeniti tržište internetskog pretraživanja.
Google će i dalje ostati dominantan igrač.
Međutim, politička poruka ove odluke mogla bi imati mnogo veći utjecaj od samog tržišnog udjela Qwanta.
Digitalni suverenitet postaje jedan od najvažnijih strateških prioriteta Europske unije.
U svijetu u kojem podaci, umjetna inteligencija i digitalna infrastruktura određuju gospodarsku moć država, pitanje tehnološke neovisnosti više nije samo IT tema.
To postaje pitanje konkurentnosti, sigurnosti i budućeg gospodarskog razvoja Europe.
