Europska unija ove godine dobila je 39 novih milijardera, a ukupno bogatstvo milijardera u zemljama članicama poraslo je za više od 400 milijardi eura, navodi se u novom izvještaju nevladine organizacije Oxfam.
To znači da u EU svaki novi milijarder nastaje u prosjeku svakih devet dana, a njihovo ukupno bogatstvo u prvoj polovici ove godine svakog je dana raslo za više od dvije milijarde eura.
EU sada ima 487 milijardera, čije je ukupno bogatstvo poraslo za 405 milijardi eura, dostigavši 2,3 bilijuna eura na kraju lipnja.
Tri tisuće i šest stotina najbogatijih Europljana posjeduje bogatstvo jednako bogatstvu 181 milijuna najsiromašnijih, što je ekvivalentno broju stanovnika Njemačke, Italije i Španjolske zajedno. Izvještaj ističe da su porezne politike diljem kontinenta pomogle superbogatima da očuvaju i povećaju svoje bogatstvo.
„Povezali smo to s poreznim sustavom, jer ovo nije slučajnost. Ova nejednakost u bogatstvu povezana je s političkim odlukama – a posebno s nepravednim poreznim sustavom“, izjavila je za Politico autorica izvještaja Kjara Putaturo.
Prema njezinim riječima, porezni sustav u EU je dizajniran tako da najveći dio prihoda dolazi od običnih građana – osam od svakih 10 eura poreznih prihoda dolazi od građana kroz porez na promet i dohodak.
Samo devet posto ukupnih poreznih prihoda u zemljama EU plaćaju tvrtke, a tek 0,4 posto dolazi od poreza na bogatstvo.
U priopćenju Oxfama navodi se da se plaće obično oporezuju po višoj stopi, dok se investicije i holding tvrtke oporezuju po nižim stopama, čime se bogati čine još bogatijima.
10 zemalja bez poreza na nasljeđe
Oxfam također ističe da 10 zemalja EU nema porez na naslijeđe, a samo jedna članica, Španjolska, ima porez na neto bogatstvo.
„To znači da superbogati često plaćaju puno nižu efektivnu poreznu stopu na svoje prihode i bogatstvo nego obični ljudi“, stoji u priopćenju.
Oxfam također ukazuje na to da većina novog bogatstva odlazi u privatne džepove, a ne u javne proračune, zbog čega su europske vlade postale relativno siromašnije.
Dok su 1990-ih godina vlade posjedovale oko 10 posto ukupnog bogatstva, sada je taj udio pao na samo šest posto.
Da su vlade zadržale taj udio, prema procjenama Oxfama, zemlje EU bile bi u mogućnosti investirati dodatnih 3,6 bilijuna eura u 2023. godini u javne usluge, škole i bolnice.
Izvještaj Oxfama “Europska agenda za oporezivanje superbogatih” objavljen je uoči sastanka europskih ministara financija, na kojem će se raspravljati o načinima financiranja proračuna EU.
Oxfam smatra da bi Europska komisija trebala razviti plan za oporezivanje bogatih pojedinaca, povećanjem transparentnosti putem europskog registra imovine. Komisija bi također trebala uspostaviti zajedničke standarde za poreze na kapitalnu dobit, poput poreza koji bi osoba plaćala prilikom prodaje dionica.
