Europska unija suočava se s novim izazovom kada je riječ o umjetnoj inteligenciji – kompanije je ne koriste dovoljno. Dok EU nastoji odgovoriti na dominantnu poziciju Sjedinjenih Američkih Država u AI sektoru, strategija je usmjerena na ubrzavanje primjene tehnologije kao ključni korak za preokret.
Europske tvrtke sporo uvode umjetnu inteligenciju u poslovanje. Prošle je godine manje od 14 posto europskih poduzeća koristilo AI, što je značajno ispod svjetskog prosjeka. Lucilla Sioli, direktorica Ureda za umjetnu inteligenciju pri Europskoj komisiji, priznaje kako to „nije dobar broj”.
„Rješenje su ciljanje mjere za poticanje primjene AI-a u ključnim gospodarskim sektorima,” navodi se u nacrtu strategije.
Dokument predviđa integraciju umjetne inteligencije u 11 industrija – od proizvodnje i obrane do zdravstva i mobilnosti – uz prijedloge poput potpore razvoju AI modela za autonomnu vožnju i otkrivanje lijekova, te izgradnju aplikacijske platforme za poljoprivrednike.
Za razliku od SAD-a, Bliskog istoka i Kine, koje AI stavljaju u središte svojih tehnoloških politika, trom pristup EU riskira propuštanje prilike za gospodarski oporavak, osobito jer Unija još nije razvila vlastite AI modele. Iako strategija ne teži „pobjedi” u globalnoj utrci, priznaje se kako dosadašnji pokušaji izgradnje temeljnih AI tehnologija nisu donijeli rezultate. U dokumentu se upozorava da europska ovisnost o drugim regijama, osobito u pogledu AI hardvera, može predstavljati geopolitički rizik i prijetnju opskrbnim lancima.
Tvrtke ne bi smjele oklijevati
Komisija poručuje da unatoč izazovima, tvrtke ne bi smjele oklijevati s primjenom tehnologije.
„Kad god se neka kompanija ili javna institucija suoči s izazovom, prvo pitanje mora biti – kako umjetna inteligencija može pomoći?” izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen na događaju u Torinu, uoči objave strategije.
I dok je prošle godine četiri od deset velikih europskih kompanija koristilo neku vrstu AI tehnologije (poput generiranja sadržaja ili slika), među malim poduzećima taj broj jedva prelazi deset posto. Usporedbe radi, gotovo 60 posto malih poduzeća u SAD-u koristi AI, prema podacima Američke gospodarske komore, a McKinsey procjenjuje da globalna stopa primjene doseže i do 78 posto.
Primjena AI-a znatno je pristupačnija velikim tvrtkama koje tehnologiju mogu koristiti u širokom obujmu. No, mnoge se firme suočavaju s dilemom gdje točno ulagati – što se pokazuje kao glavna prepreka. Poljska je vlada provela anketu o spremnosti za ulaganja u AI i računalni oblak.
„Više od 600.000 poljskih poduzeća spremno je ulagati u AI i cloud tehnologije u idućih šest do osam mjeseci,” izjavio je ministar digitalizacije Dariusz Standerski u intervjuu u rujnu.
On smatra da novac i promjena poslovnih procesa nisu nužno prepreke. Problem je, kaže, to što većina firmi „vidi samo univerzalna rješenja”, a ne „specifične alate prilagođene vlastitim potrebama”. Mnoge i dalje AI povezuju isključivo s popularnim chatbotovima poput ChatGPT-a.
To ostavlja brojne specijalizirane tvrtke u neizvjesnosti oko toga što im AI zapravo može ponuditi. Nacrt strategije nastoji dati odgovore kroz plan podrške raznim sektorima i primjenama AI-a u širokom obujmu. Većina mjera su mali koraci – primjerice, platforma za poljoprivrednike koja bi im omogućila lakši pristup AI alatima.
Jačanje AI modela
Za industrije poput robotike i proizvodnje, predviđeni su tzv. akceleracijski kanali za bržu primjenu AI rješenja. Kreativnim industrijama nudit će se potpora studijima za AI produkciju, kao i razvoj alata za automatsko prevođenje vijesti na strane jezike.
Ambicioznije mjere uključuju jačanje europskih AI modela za analizu situacije na bojištu u realnom vremenu, s ciljem smanjenja ovisnosti o stranoj tehnologiji.
Visoki dužnosnici Komisije postavili su ambiciozna očekivanja: cilj strategije nije samo korištenje AI-a u pomoćnim poslovima, nego i njegova integracija u temeljne procese.
„Želimo da tvrtke primjenjuju AI u samoj proizvodnji, a ne samo da koriste ChatGPT pa kažu da imaju AI,” rekla je Sioli iz Komisijina AI Ureda.
„Fokus nam je na osnovnim poslovnim procesima, jer pomoćne funkcije su već relativno jednostavne i mnoge su ih firme već uvele,” dodala je Małgorzata Nikowska, čelnica Odjela za inovacije i koordinaciju politika.
Pravi test uspjeha, zaključuje Nikowska, bit će može li Europa uvjeriti tvrtke da redizajniraju način na koji posluju – kako bi umjetna inteligencija postala središnji dio njihovih operacija.
