Sveučilište u Mostaru upisuje novu generaciju studenata na poslijediplomski doktorski studij „Upravljanje informacijama i primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija“. Prof. dr. sc. Josipa Forjan profesorica je i savjetnica na studiju. Na smjeru „Upravljanje u digitalnom okruženju“, koji obrazuje buduće doktore ekonomskih znanosti, predaje kolegij Metodologija znanstvenog istraživanja. Aktivno sudjeluje u razvoju studija i oblikovanju istraživačkog pristupa te potiče doktorande na istraživačku znatiželju i metodološko promišljanje.
Koje su posebnosti poslijediplomskog doktorskog studija „Upravljanje informacijama i primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija“ Sveučilišta u Mostaru?
Poslijediplomski doktorski studij Sveučilišta u Mostaru razvijen je kao odgovor na promjene koje donosi digitalno doba i na potrebu da se obrazuju stručnjaci koji mogu razumjeti i usmjeravati procese digitalne transformacije. Studij se izvodi kroz dva smjera i omogućuje doktorandima da razvijaju svoj znanstveni i istraživački potencijal u području koje žele istražiti i razumjeti. Ovisno o odabiru, stječe se doktorat tehničkih znanosti na smjeru Primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija, u polju računarstva, ili doktorat društvenih znanosti na smjeru Upravljanje u digitalnom okruženju, u polju ekonomije. Ovaj se studij ističe fleksibilnošću i praktičnom primjenjivošću. Nastava se odvija hibridno (uživo i putem mrežnih platformi) te studenti mogu studirati bez prekida karijere i lako uskladiti akademske obveze s poslovnim i osobnim ritmom.
Velika je vrijednost studija i u širokom izboru izbornih kolegija koje vode profesori i znanstvenici iz cijele regije. Riječ je o profesorima koji iza sebe imaju značajan znanstveni rad, ali su jednako snažno povezani s praksom, što studentima omogućuje da istraživačke teme razvijaju na stvarnim primjerima i trenutačnim izazovima.
Posebnost studija je i to što okuplja polaznike iz različitih područja koje povezuje zajednička ambicija da razumiju procese digitalnog društva i pridonesu njihovu smislenom razvoju. Doktorandi pritom ne stječu samo akademski stupanj, nego i pristup zajednici istraživača i profesionalaca te priliku za umrežavanje koje često potiče daljnji znanstveni i profesionalni rast. Vjerujem da ovaj studij ne nudi samo akademski napredak, nego i prostor za rast u razumijevanju načina na koji digitalne promjene oblikuju gospodarstvo i društvo.
Prva generacija doktoranada već je prošla put od početnog entuzijazma do ozbiljnog istraživačkog rada. Što to iskustvo pokazuje budućim generacijama o podršci, dinamici i zahtjevnosti studija?
Prva generacija doktoranada na ekonomskom smjeru okuplja tridesetak polaznika koji su pokazali motiviranost i istraživačku radoznalost. Kod većine je tema oblikovana, što pokazuje da su od samog početka usmjereni na konkretno područje istraživanja i žele povezati svoja profesionalna iskustva sa znanstvenim propitivanjem. Studij se pokazao dovoljno prilagodljivim da doktorandi mogu uskladiti istraživački rad s profesionalnim obvezama.
Rad s prvom generacijom pokazao je koliko je važna metodološka podrška i jasno razumijevanje načina na koji znanost funkcionira. Iako se znanstveno razmišljanje ne razlikuje bitno od poslovnog, jer i jedno i drugo traži analitičnost, dosljednost i utemeljenost, znanstveni pristup ipak ima svoja pravila i zahtjeve koje doktorandi postupno svladavaju. Upravo kroz proces usvajanja istraživačke metodologije vidi se njihov stvarni napredak i razvoj u ulozi istraživača.
Posebno bih istaknula da se već prva generacija oblikovala kao snažna istraživačka zajednica u kojoj studenti međusobno dijele iskustva, ideje i izazove. Takav dijalog i međusobna podrška obogatili su njihovo istraživačko iskustvo i doprinijeli znanstvenom sazrijevanju. Ta povezanost znanosti i prakse, kao i otvorenost prema različitim disciplinama, čini ovaj studij jedinstvenim u akademskom prostoru regije.
Mentorstvo i metodološka podrška čine ovaj studij strukturiranim, ali dovoljno prilagodljivim da svaki doktorand u njemu pronađe vlastiti ritam, istraživački izraz i smjer razvoja.
Nova generacija studenata dočekuje program obogaćen novim izbornim kolegijima i većim brojem profesora iz različitih područja. Što vas je potaknulo na te promjene i što one donose budućim doktorandima?
U novu generaciju studenata unijeli smo niz sadržajnih i strukturnih novosti proizašlih iz iskustva s prvom generacijom i suvremenih trendova razvoja doktorskih studija. Studij je pritom obogaćen novim izbornim kolegijima i većim brojem profesora koji dolaze iz različitih znanstvenih područja, od poslovne informatike i digitalnog menadžmenta do ekonomskih, pravnih i komunikacijskih znanosti. Na taj smo način dodatno osnažili interdisciplinarnost i studentima omogućili veću slobodu u oblikovanju vlastitog istraživačkog puta.
Tijekom prve godine, kroz dva semestra, doktorandi biraju ukupno osam izbornih kolegija, pri čemu najmanje tri moraju biti iz metodološko-statističke skupine kolegija. Na raspolaganju im je osam kolegija iz metodološko-statističke cjeline i devetnaest kolegija iz poslovno-informatičke cjeline, što omogućuje ravnotežu između teorijskog razumijevanja i metodološke osposobljenosti. Metodološki kolegiji osmišljeni su tako da doktorandima, korak po korak pomažu u oblikovanju istraživačkog nacrta, pisanju znanstvenih radova i kasnije doktorskog rada.
Takav pristup potiče razvoj analitičkog i istraživačkog načina razmišljanja te sposobnost primjene metodologije u postavljanju istraživačkih pitanja i oblikovanju doktorskog istraživanja. Time studij postaje prostor u kojem se znanstvena teorija prirodno povezuje s iskustvima iz prakse, a istraživanje prerasta u stvarni doprinos razvoju gospodarstva i društva.
Što biste poručili kandidatima koji razmišljaju o doktorskom studiju, ali nisu sigurni je li to pravi trenutak?
Doktorski studij nije samo sljedeća akademska stepenica nego proces koji mijenja način razmišljanja. Od kandidata traži visoku razinu koncentracije, posvećenost i spremnost na sustavno bavljenje temom kroz dulje razdoblje. To često znači i određena odricanja, ali upravo kroz taj proces studenti otkrivaju koliko mogu rasti kad se posvete temi koja ih istinski zanima.
Pravi trenutak za upis nije onaj kad imamo više vremena, nego kad imamo dovoljno znatiželje. Istraživački put započinje pitanjem koje nas ne pušta na miru, temom koja nas osobno zanima i za koju osjećamo da možemo pridonijeti njezinu razumijevanju.
Tijekom cijelog procesa studenti imaju snažnu podršku profesora, mentora, studijskih savjetnika, voditelja studija i kolega. U tom zajedničkom okruženju doktorandi ne svladavaju samo metodologiju, nego postupno razvijaju i vlastiti način znanstvenog promišljanja. Upravo ta podrška i međusobno poticanje unutar generacije čine doktorski studij iskustvom u kojem se uči strpljenje i istraživačka upornost.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
