Rasprodaja državnih obveznica postala je novi alarm za globalnu ekonomiju. Ministri financija zemalja G7 sastali su se u Parizu kako bi pokušali smiriti tržišta nakon naglog rasta prinosa na obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... i sve veće nervoze investitora zbog inflacije, rata s Iranom i rasta cijena energije.
Ovo više nije samo financijska priča rezervirana za burze i investicijske fondove.
Rast prinosa na državne obveznice izravno utječe na:
- trošak zaduživanja država
- investicije kompanija
- cijenu kredita
- gospodarski rast
- stabilnost proračuna
Zato je aktualna rasprodaja državnih obveznica postala jedna od najvažnijih ekonomskih tema za vlade, središnje banke i poslovni sektor.
Tržišta više ne vjeruju brzom povratku niskih kamata
Godinama je globalna ekonomija živjela u uvjetima gotovo besplatnog kapitala.
Središnje banke održavale su rekordno niske kamate, države su se jeftino zaduživale, a kompanije agresivno financirale rast.
Danas se taj model raspada.
Investitori sve više vjeruju da bi inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... mogla ostati povišena dulje nego što su tržišta očekivala. Zbog toga prodaju državne obveznice, a njihovi prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... rastu.
Najveći pritisak trenutačno se vidi u:
- Japanu
- SAD-u
- Ujedinjenom Kraljevstvu
- eurozoni
Njemački Bund dosegnuo je najvišu razinu prinosa od 2011. godine, dok su japanske i britanske obveznice također pod snažnim pritiskom.
Drugim riječima, rasprodaja državnih obveznica pokazuje da tržišta više ne vjeruju brzom povratku monetarne politike kakva je postojala prije inflacijskog šoka.
G7 pokušava spriječiti novu fazu globalne nestabilnosti
Sastanak ministara financija G7 nije organiziran samo zbog kratkoročne tržišne nervoze.
Problem je puno dublji.
Zemlje G7 pokušavaju odgovoriti na tri velika problema koja se međusobno pojačavaju.
Prvi je rast inflacijskih rizika povezanih s ratom na Bliskom istoku i mogućim rastom cijena energije.
Drugi je strukturna neravnoteža globalne ekonomije.
Francuski ministar financija Roland Lescure sažeo je problem vrlo jednostavno:
- Kina premalo troši
- SAD previše troši
- Europa premalo investira
Treći problem je rastuća ovisnost o Kini u ključnim sirovinama i strateškim industrijama.
Zbog toga G7 sve ozbiljnije razmatra:
- zajedničke nabave sirovina
- carinske mjere
- alternativne opskrbne lance
- ograničavanje ovisnosti o Pekingu
U pozadini svega nalazi se strah da bi nova rasprodaja državnih obveznica mogla postati uvod u puno širu ekonomsku nestabilnost.
Iran, energija i inflacija ponovno mijenjaju tržišta
Tržišta trenutačno ne reagiraju samo na makroekonomske podatke.
Velik dio nervoze dolazi iz geopolitičkog rizika.
Rat s Iranom povećao je strah od poremećaja u opskrbi energijom, posebno nafte i plina. Ako cijene energenata snažno porastu, inflacija bi ponovno mogla ubrzati upravo u trenutku kada su se tržišta nadala smanjenju kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
To stvara ozbiljan problem za središnje banke.
Ako inflacija ostane visoka:
- kamate će ostati više dulje vrijeme
- rast gospodarstva će usporiti
- investicije će slabiti
- trošak kapitala ostat će visok
Upravo zato aktualna rasprodaja državnih obveznica djeluje kao upozorenje da globalna ekonomija ulazi u razdoblje puno skupljeg novca i slabije tolerancije tržišta prema riziku.
Poslovni sektor ulazi u novu fazu pritiska
Za kompanije ovo nije apstraktan makroekonomski problem.
Ako prinosi na obveznice ostanu visoki, poslovni sektor suočit će se s:
- skupljim refinanciranjem dugova
- višim troškovima kapitala
- opreznijim investicijama
- većim pritiskom na profitabilnost
- slabijom potrošnjom
To posebno pogađa kompanije koje ovise o:
- agresivnom financiranju
- investicijskim ciklusima
- građevinskom sektoru
- industrijskoj proizvodnji
- dugoročnim kreditima
Zbog toga analitičari upozoravaju da bi rasprodaja državnih obveznica mogla imati puno šire posljedice od samog financijskog tržišta.
Europa se nalazi između SAD-a i Kine
Europska ekonomija nalazi se u posebno osjetljivoj poziciji.
S jedne strane Europa ima sporiji gospodarski rast i slabije investicije od SAD-a.
S druge strane snažno ovisi o kineskom tržištu, sirovinama i industrijskim lancima opskrbe.
Istodobno europske države imaju ograničen fiskalni prostor nakon godina velikog zaduživanja tijekom pandemije i energetske krize.
To znači da Europa ulazi u razdoblje u kojem:
- mora više ulagati
- mora jačati industrijsku autonomiju
- mora financirati energetsku tranziciju
- ali se istodobno suočava sa skupljim kapitalom
Upravo zato je aktualna rasprodaja državnih obveznica posebno ozbiljan problem za europske ekonomije.
Era jeftinog novca završila je puno brže nego što su tržišta očekivala
Najvažniji zaključak sastanka G7 nije samo pokušaj smirivanja tržišta.
Pravi problem je spoznaja da globalna ekonomija više nema amortizer koji je godinama održavao rast:
- ultraniske kamate
- jeftin kapital
- neograničenu likvidnost
- agresivno zaduživanje
Danas se istodobno sudaraju:
- visoki dugovi
- geopolitički rizici
- skuplja energija
- inflacija
- slaba kineska potrošnja
- američki deficit
- europski investicijski zaostatak
Zato aktualna rasprodaja državnih obveznica nije samo kratkotrajna tržišna reakcija. Ona je signal da ulazimo u novu ekonomsku eru u kojoj će tržišta puno agresivnije kažnjavati fiskalne slabosti, političku nestabilnost i pogrešne procjene središnjih banaka.
