Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Japan ponovno povećava dug: rat na Bliskom istoku otvara novi pritisak na jednu od najzaduženijih ekonomija svijeta

Japanski dodatni proračun od oko tri bilijuna jena, odnosno 16,3 milijarde eura, pokazuje koliko rat na Bliskom istoku i rast cijena energije počinju pritiskati čak i najveće svjetske ekonomije.

Vlada premijerke Sanae Takaichi najavila je novi paket potrošnje nakon što je Tokio već potrošio velik dio kriznih rezervi na subvencioniranje računa za energiju i stabilizaciju cijena goriva.

To je izazvalo novu zabrinutost oko stanja japanskih javnih financija, koje su već među najopterećenijima u razvijenom svijetu.

Rat na Bliskom istoku ubrzano prazni japanske rezerve

Japan je posljednjih mjeseci povećao subvencije za energente kako bi zaštitio kućanstva i kompanije od rasta cijena nafte i plina.

Vlada je već iskoristila oko polovicu rezervnih sredstava, odnosno približno bilijun jena, za subvencioniranje komunalnih računa.

Istodobno su povećane i subvencije za benzin kako bi se ublažio udar visokih cijena goriva na građane i gospodarstvo.

Problem je što se kriza na Bliskom istoku ne smiruje, a cijene energije ostaju nestabilne.

To Tokio praktično prisiljava na novi krug fiskalne potrošnje.

Japan ponovno poseže za novim dugom

Premijerka Takaichi potvrdila je da će se dodatni proračun financirati novim obveznicama za pokrivanje proračunskog manjka.

Pritom tvrdi da izdavanje dodatnog duga neće destabilizirati tržište obveznica.

No tržišta već pokazuju nervozu.

Nakon izvješća Reutersa da će Japan vjerojatno izdati novi dug radi financiranja dodatnog proračuna, prinos na referentnu 10-godišnju japansku državnu obveznicu porastao je na 2,8 posto, najvišu razinu od listopada 1996. godine.

To je važan signal.

Jer Japan je desetljećima bio simbol ultraniskih kamatnih stopa i stabilnog tržišta državnog duga.

Sada investitori prvi put ozbiljnije počinju propitivati koliko dugo Tokio može nastaviti širiti deficit bez posljedica.

Tokio pokušava izbjeći dojam fiskalne panike

Takaichi tvrdi da će raspored izdavanja državnih obveznica ostati nepromijenjen zahvaljujući:

  • većim poreznim prihodima
  • većim neporeznim prihodima
  • manjoj potrošnji u drugim dijelovima proračuna

Prema njezinim riječima, to bi moglo ukloniti potrebu za dijelom ranije planiranog zaduživanja.

No tržište očito nije potpuno uvjereno.

Posebno zato što je dodatni proračun potpuni zaokret u odnosu na ranije izjave japanske vlade da nova fiskalna intervencija neće biti potrebna.

Japan postaje ogledni primjer problema razvijenih ekonomija

Ono što se događa u Japanu nije samo lokalni fiskalni problem.

Radi se o mnogo širem pitanju s kojim se suočavaju gotovo sve velike ekonomije:

  • kako financirati energetsku sigurnost
  • kako štititi građane od inflacije
  • kako održati političku stabilnost
  • i koliko dugo države mogu rješavati krize novim dugom

Japan je posebno osjetljiv jer već ima jedan od najvećih omjera javnog duga i BDP-a među razvijenim državama.

Godinama je taj model funkcionirao zahvaljujući:

  • niskim kamatnim stopama
  • stabilnoj domaćoj potražnji za obveznicama
  • intervencijama japanske središnje banke

Ali rast prinosa pokazuje da tržišta postaju sve osjetljivija na nove fiskalne rizike.

Energetske krize ponovno mijenjaju ekonomsku politiku

Kriza izazvana ratom na Bliskom istoku ponovno pokazuje koliko su moderne ekonomije i dalje ovisne o energiji.

Japan je jedna od zemalja koja posebno snažno osjeća takve šokove zbog velike ovisnosti o uvozu energenata.

Zato Tokio sada pokušava balansirati između:

  • zaštite građana od rasta troškova
  • očuvanja gospodarskog rasta
  • i kontrole javnog duga

No što kriza bude dulje trajala, taj će balans biti sve teže održiv.

Japanski dodatni proračun otvara pitanje dugoročne održivosti

Novi japanski dodatni proračun kratkoročno može pomoći stabilizaciji troškova energije i zaštiti potrošnje.

Ali dugoročno otvara mnogo ozbiljnije pitanje:
koliko dugo najveće svjetske ekonomije mogu amortizirati geopolitičke šokove isključivo kroz rast državnog duga.

Jer energetske krize, ratovi i inflacija sve češće pretvaraju privremene državne intervencije u trajni model upravljanja ekonomijom.

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno