Kaizen je japanska filozofija koja potiče stalno poboljšanje. Iza nje stoji Masaaki Imai, poslovni mislilac koji je svojim radom otvorio potpuno novi pogled na radne procese. Njegova ideja je jednostavna: svaki dan može biti bolji od prethodnog.
Japanski korijeni i globalni utjecaj
Masaaki Imai školovao se u Tokiju, a potom preselio u Washington. Tamo je radio pet godina u Japanskom centru za produktivnost. Njegov profesionalni put ubrzano je rastao, a 1962. godine pokrenuo je vlastitu agenciju za zapošljavanje.
Pravi proboj dogodio se 1986. godine. Tada je objavio knjigu Kaizen: Ključ japanskog poslovnog uspjeha i osnovao Kaizen Institut. Time je svijetu predstavio principe koji danas obilježavaju uspješne kompanije diljem svijeta.
Temeljne misli Masaakija Imaija
Imai je vjerovao da je prepoznavanje problema početak svakog napretka. Ako ga ne vidimo, nećemo vidjeti ni potrebu za promjenom. Naglašavao je da je samozadovoljstvo najveća prijetnja svakoj organizaciji.
Njegovi ključni naglasci bili su:
- Uvijek može bolje, bez obzira kako stvari sada izgledaju.
- U proces poboljšanja uključen je svatko, od radnika do predsjednika tvrtke.
- Napredak ne mora značiti velika ulaganja.
- Ne treba čekati savršeno rješenje.
- Pet puta se zapitati „Zašto?“ kako bi se došlo do srži problema.
- Rješenje jednog problema otkrit će deset novih.
- Mudrost skupine vrijednija je od znanja pojedinca.
- Važno je biti prisutan među ljudima s kojima radimo.
Kaizen znači biti bolji svaki dan – za sebe, kolege i cijelu organizaciju.
Kontinuirano poboljšanje kao strategija
Imai je smatrao da organizacije ne bi smjele propustiti nijedan dan bez nekog oblika poboljšanja. To može biti mala izmjena u procesu, nova ideja ili pojednostavljenje rutine. Male promjene stvaraju dugoročne rezultate.
Kritika modernog menadžmenta
U intervjuu za Quality Digest prije 25 godina, Imai je upozorio na čestu pogrešku zapadnih kompanija. Rekao je da su previše fokusirane na rezultate, a premalo na procese koji do tih rezultata vode.
Mnogi vjeruju da bolja kvaliteta znači veće troškove. Imai je tvrdio suprotno: pravi je izazov poboljšati kvalitetu dok se troškovi smanjuju. Kupci zapravo žele upravo to.
Naglasio je i razliku u mentalitetu. Dok zapadnjačke kompanije žele brze rezultate, japanski pristup je dugoročan.
Tko će preživjeti sljedeće desetljeće?
Imai je smatrao da je većina kompanija opsjednuta rastom. Takve organizacije ovise o tržišnim ciklusima, a tržište se stalno mijenja.
Rekao je da će opstati samo tvrtke koje su fleksibilne i mogu brzo prilagoditi proizvodnju promjenama potražnje. To je temelj dugovječnosti svake organizacije.
Kako piše Bonitet, ovaj pristup i danas sve više dobiva na važnosti.
Kaizen kao put prema održivom uspjehu
Kaizen nije samo poslovna strategija, nego način razmišljanja. Temelji se na stalnim, malim promjenama koje stvaraju velike rezultate. Imai nas uči da se napredak događa svaki dan – kad god prepoznamo problem i odlučimo napraviti korak naprijed.
Kaizen pristup podsjeća da bolji rad i bolji rezultati počinju od nas samih.
