Zarada direktora u posljednjem desetljeću premašila je sva očekivanja za 21. stoljeće. Razlike između plaća generalnih direktora danas i prije 50 godina su ogromne i gotovo se ne mogu usporediti. Primjerice, plaća generalnog direktora u posljednje dvije godine porasla je za čak 1.322 % u odnosu na 1978. godinu. Takav rast znatno nadmašuje prosječne prihode na burzi, koji su rasli 60 % sporije. U isto vrijeme, povećanja plaća većine zaposlenika bez vodećih funkcija iznosila su samo oko 18 %. To je gotovo neprimjetno u usporedbi s vrtoglavim rastom na vrhu hijerarhije. Osim osnovnih plaća, bonusi i dodatne nagrade direktora porasli su za gotovo 970 %. To dodatno naglašava jaz između njih i ostatka zaposlenih.
Pandemija pojačala jaz u zaradama izvršnih direktora i zaposlenika
Pandemija između 2019. i 2021. godine dodatno je povećala prihode izvršnih direktora. Tijekom tog razdoblja njihove su zarade rasle u prosjeku za gotovo 19 %. Zaposlenici koji su uspjeli zadržati posao dobili prosječno povećanje plaće od samo 3,9 %. Takve brojke jasno pokazuju koliko su krize utjecale različito na različite slojeve društva i poslovnog svijeta.
Kada se promatraju najbogatiji ljudi svijeta, zanimljivo je da je čak 70 % njih svoj uspjeh izgradilo od nule, bez nasljedstva ili početnog kapitala. Slična priča vrijedi i za najuspješnije umjetnike, glumce, glazbenike i sportaše čije su zarade danas rekordne. Primjerice, deset najplaćenijih glumaca u SAD-u i Europi zaradilo je prošle godine u prosjeku 29 milijuna dolara. Deset najuspješnijih glazbenika inkasirali preko 300 milijuna, a 50 najplaćenijih sportaša oko 380 milijuna dolara.
Financijska disciplina i kontinuirani razvoj
Unatoč visokoj zaradi, statistike iz područja obrazovanja i psihologije pokazuju da mladi iz viših društvenih slojeva češće razvijaju ovisnosti o drogama i alkoholu u odnosu na one iz skromnijih obitelji. Naime, kod 26-godišnjaka čiji roditelji pripadaju višim klasama, stopa ovisnosti je dva do tri puta veća nego kod mladih iz manje imućnih sredina. Ovakvi podaci upućuju na to da je šansa za uspjeh i kvalitetan život ipak više povezana s osobnim izborima i okolnostima, nego samo s imovinskim statusom na početku života.
Iako se često tvrdi da su prilike za uspjeh otvorene svima, stvarnost je da nitko na vrhu nije dospio slučajno. Uspješni direktori, sportaši i umjetnici do mjesta gdje jesu stigli su kroz godine rada, predanosti i mudrog odnosa prema novcu. Njihov životni stil često prati nekoliko zajedničkih obilježja. Prvo, pažljivo vode svoj osobni proračun i upravljaju financijama, jer upravo je dobra financijska disciplina ključ dugoročnog uspjeha. Drugo, ne ovise o jednom izvoru prihoda, već ulažu u različite projekte, burzu i nove ideje. Njihova ambicija ih stalno tjera naprijed, nikada ne ostaju statični i uvijek traže nove prilike za rast. Također, vole čitati ne samo poslovnu literaturu, nego i šire teme koje proširuju vidike i pomažu im u donošenju mudrih odluka. Iako ne rade non-stop, kvalitetno koriste svoje slobodno vrijeme, ne gubeći ga na pasivne aktivnosti poput gledanja televizije ili igranja igrica.
Otvorena prilika za uspjeh dostupna je svima, ali samo onima koji su spremni uložiti trud i promijeniti svoj pristup, piše Bonitet. U današnjem svijetu gdje se pravila brzo mijenjaju, uspjeh ne dolazi sam od sebe. On zahtijeva ustrajnost, znanje i spremnost na stalni razvoj. Tko se na to odluči, ima realnu šansu ostvariti ono što je nekada izgledalo kao nemoguće.
