Četverodnevni radni tjedan postaje sve prihvatljiviji i realniji izbor za mnoge tvrtke i zaposlenike. Nekada se smatrao gotovo nemogućim, ali danas istraživanja jasno pokazuju njegove brojne koristi. Smanjenje radnih dana donosi bolje zdravlje, veću produktivnost i manju fluktuaciju zaposlenika. Zbog toga se vlade sve češće uključuju u regulaciju radnog vremena i promoviraju kraće radne tjedne.
Kraći radni tjedan donosi bolje zdravlje, veću učinkovitost i manji stres
U suvremenom životu, većina ljudi osjeća da dva dana odmora nisu dovoljna za oporavak i organizaciju privatnih obveza. Brzi tempo, obiteljske i poslovne odgovornosti stvaraju stalni pritisak i stres. Rezultat su visok stupanj sagorijevanja i nezadovoljstva na radnom mjestu. Zato je dodatni slobodan dan transformativan — poboljšava se san, mentalno i tjelesno zdravlje, te se smanjuju simptomi umora i anksioznosti.
Najveći učinak četverodnevnog radnog tjedna proizlazi iz smanjenja ukupnog broja radnih sati. Istraživanja pokazuju da ljudi koji rade osam sati manje tjedno osjećaju gotovo dvostruko bolje blagostanje. Poboljšanja se javljaju zbog promjena u ponašanju, poput više sna i tjelesne aktivnosti, ali i zbog veće učinkovitosti na radnom mjestu.
Smanjenje radnog vremena ne donosi samo bolje zdravlje, nego i povećava produktivnost. Zaposlenici pronalaze pametnije načine rada i postižu bolje rezultate u kraćem vremenu. Više nema osjećaja ponedjeljka punog tjeskobe, već dolazi do osvježenosti i bolje kontrole obaveza. Radna kultura se mijenja – ljudi se fokusiraju na prioritete i eliminiraju gubljenje vremena.
Kako svijet prelazi na četverodnevni radni tjedan
Organizacije koje uvode četverodnevni radni tjedan često prijavljuju održavanje ili čak povećanje ukupne produktivnosti. To je moguće jer su zaposlenici zdraviji, angažiraniji i odaniji tvrtki. Uvođenje takvog modela tjera firme da otklone neučinkovitosti i pojednostave procese. Primjerice, poboljšava se dokumentacija ili se uklanjaju nepotrebni koraci u poslovanju, što štedi vrijeme i novac.
Jedan od najvažnijih efekata je smanjenje otkaza. U industrijama s velikom fluktuacijom, četverodnevni rad drastično je smanjio broj odlazaka zaposlenika. To smanjuje troškove obuke novih ljudi i povećava kvalitetu usluge ili proizvoda. Mnogi zaposlenici smatraju da im ni povišena plaća ne bi nadoknadila povratak na petodnevni tjedan.
Rješenja poput fleksibilnog radnog vremena ili wellness programa često nisu donijela željene rezultate. Smanjenje radnih sati za cijelu organizaciju pokazuje se kao jedini održiv put za smanjenje stresa i sagorijevanja. Tvrtke koje uspješno primjenjuju četverodnevni radni tjedan prolaze kroz obuke i prilagođavaju svoje procese. Zajednički rad na promjeni kulture važniji je od pojedinačnih mjera.
Implementacija četverodnevnog radnog tjedna najčešće podrazumijeva rad pet dana u četiri dana, uz fokus na rezultate, a ne na broj sati provedenih na poslu. Kultura sastanaka se mijenja, uvode se alati i metode koje štede vrijeme. Tvrtke tako postupno prelaze sa zastarjelih modela produktivnosti na one koji naglašavaju učinkovitost i cilj.
Četverodnevni radni tjedan kao održivo rješenje za budućnost rada
Nakon godinu ili dvije, gotovo sve tvrtke koje uvedu četverodnevni radni tjedan ostaju pri tom modelu. Dobrobiti zaposlenika traju, a i produktivnost se održava ili poboljšava. Samo mali dio organizacija vraća se na pet dana rada. Takav je način rada potvrđen kao recept za uspjeh i zadovoljstvo.
Ovaj trend dolazi nakon gotovo stotinu godina bez značajnijih promjena u trajanju radnog tjedna. Pandemija je ubrzala interes i potrebu za kraćim radnim vremenom, pogotovo u SAD-u gdje je radno vrijeme često raslo. Rad od kuće dodatno je promijenio percepciju tradicionalnih radnih dana i sati.
Nisu to samo prirodni pomaci na tržištu rada. Vlade nekih zemalja aktivno potiču ili uvode zakonodavstvo za kraći radni tjedan. Poljska, Španjolska, Škotska, Belgija, Portugal, Dominikanska Republika i Tokio već provode pilot projekte ili zakone o četverodnevnom tjednu. Čak i u SAD-u, države poput New Yorka razmatraju takve mjere, dok lokalne samouprave štede novac primjenom tog modela.
S razvojem umjetne inteligencije i automatizacije pojavljuju se novi izazovi na tržištu rada. Mnogi strahuju od masovnih otkaza jer tehnologija može zamijeniti ljudski rad. Međutim, postoje i druge mogućnosti – smanjenje radnog vremena i preraspodjela posla za očuvanje zaposlenosti. To je put kojim bi društvo trebalo ići kako bi sačuvalo gospodarstvo i socijalnu stabilnost.
Kraći radni tjedan nije samo idealistička ideja, već realna i isplativa poslovna strategija. Njihovi izvještaji potvrđuju dugoročne koristi i rastuću popularnost takvog modela.
Smanjenje radnih sati transformira način rada i života, donosi sretnije, zdravije i učinkovitije zaposlenike, te jača cijele organizacije. Četverodnevni radni tjedan polako, ali sigurno postaje novi standard budućnosti rada.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
