Eskalacija sukoba na Bliskom istoku snažno potresa globalna energetska tržišta. Napadi na Iran i poremećaji u regiji doveli su do toga da je Katar privremeno zaustavio dio proizvodnje ukapljenog prirodnog plina (LNG). Posljedica je nagli rast – cijene plina ponovno su pod snažnim pritiskom.
Ova situacija ne pogađa samo Aziju i velike industrijske sile, već se njezine posljedice prelijevaju i na susjednu Hrvatsku, koja dio opskrbe osigurava putem LNG tržišta, pri čemu, prema pisanju Večernjeg lista, dio plina za LNG terminal na Krku dolazi upravo iz Katara.
Prekid proizvodnje katarskog LNG-a uzdrmao tržište
Katar je drugi najveći svjetski izvoznik LNG-a, odmah iza SAD-a, i sudjeluje s oko 20 posto u globalnoj proizvodnji. Privremena obustava dijela proizvodnje dolazi u trenutku povećane geopolitičke nestabilnosti, što dodatno pojačava nervozu na tržištu.
Na referentnoj europskoj TTF platformi cijene su u jednom trenutku porasle gotovo 50 posto, dosegnuvši oko 47 eura po megavatsatu. Prema procjenama analitičke kuće ICIS, u slučaju duljeg prekida proizvodnje cijene plina mogle bi porasti i do 90 eura po MWh.
Europa i Azija posebno su izložene jer značajan dio uvoza dolazi upravo iz Katara. Dio plina za LNG terminal na Krku također dolazi iz te regije, što dodatno naglašava važnost stabilne opskrbe.
Utjecaj na potrošače i gospodarstvo
Iako krajnji potrošači trenutačno ne osjećaju izravni udar, jer se veleprodajne cijene prelijevaju s vremenskim odmakom, dugotrajnija kriza mogla bi imati šire makroekonomske posljedice.
Potencijalni učinci uključuju:
- rast inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre...
- povećane troškove poslovanja
- pritisak na kućne budžete
- rizik usporavanja gospodarskog rasta u Europi
Energetski intenzivne industrije prve bi mogle osjetiti posljedice ako cijene plina ostanu na povišenim razinama.
Nafta dodatno pojačava pritisak na tržište energenata
Kriza se ne ograničava samo na plin. Poremećaji u iračkom Kurdistanu i plinskim poljima u Izraelu smanjili su regionalnu opskrbu, dok Iran, treći najveći izvoznik unutar OPEC-a, pokriva oko 4,5 posto globalnih potreba za naftom.
Cijena nafte porasla je 13 posto i dosegnula 82 dolara po barelu, što je najviša razina od početka 2025. godine. Kombinacija rasta cijena nafte i plina dodatno opterećuje energetsko tržište.
