Svi smo svjedoci bezbrojnih primjera kada ljudi ne žele znati, biraju neznanje. Trenutna rasprava vodila se o cjepivima (uzrokuju li autizam ili ne?). Mnogi se nisu upuštali u istraživanje znanstvenih činjenica. Zatim, pitanje sastava pojedinih mesnih proizvoda i načina uzgoja životinja mnogima je nepoznanica. Postoje i čelnici velikih tvrtki koji promoviraju moralna načela poslovanja, ali se nikada nisu pozabavili cijelim lancem opskrbe ili proizvodnim procesom.
“Ponekad je ljudski okrenuti glavu na drugu stranu i praviti se da je sve u redu”, pročitat ćete u nekim od stavova psihologa. Ipak, istraživanja i iskustva istraživača govore da ovo ‘okretanje glave’ nije tako neobično i rijetko. Nije beznačajna činjenica da veliki broj ljudi “ne želi znati” i svjesno se opredjeljuje za neznalicu.
Ključna pitanja su ‘Zašto čovjek ne želi znati svojom voljom’ i ‘Koje su posljedice ovakvog neznanja?’
Koliko je neznanje opasno?
Jedno od istraživanja koje se bavilo ovom temom vodila je Lin Wu sa Sveučilišta u Amsterdamu i u svom uvodnom dijelu napisala:
“Primjeri samoizabranog neznanja stvarnost su kojom smo svi svakodnevno okruženi.” Počnimo s ljudima koji ignoriraju problematične sastojke koji se nalaze u hrani koju konzumiraju. Želimo i moramo znati koliko je to neznanje opasno i zašto ljudi uopće odlučuju ne znati.”
Svatko je iskusio namjerno ignoriranje ili namjerno izbjegavanje informacija koje otkrivaju negativne posljedice nečijih postupaka. Svatko je, bez osude, jednom okrenuo glavu na drugu stranu i pravio se da je sve u redu. Razlozi mogu biti osobne, političke ili profesionalne prirode.
Šest dolara za jednog
Kakvu biste odluku donijeli da vam netko ponudi da birate – trebate dobiti pet dolara ili želite šest dolara. Razlika je u tome što ako biste vi uzeli pet, netko drugi (primatelj) će također dobiti isti iznos. Ali ako odlučite uzeti šest, druga strana će dobiti jedan dolar.
Kada su sudionici saznali za ovu raspodjelu, velik dio njih reagirao je altruistički. Odlučili su žrtvovati malo zarade za sebe kako bi netko drugi (primatelj) dobio više od dolara. U prosjeku se pokazalo da je svaki četvrti ispitanik bio sebičan i nije mario za drugoga nego je uzeo svojih šest dolara.
No, slika se mijenja kada eksperimentatori ne otkriju ispitanicima koliko će novca biti raspodijeljeno. Odnosno, bit će im ponuđeno pet-šest dolara, ali neće znati koliko će druga strana ili primatelj dobiti. Odnosno koje su posljedice njihova izbora. Ali mogu saznati od eksperimentatora ako to žele, što je važan dio eksperimenta.
Hoće li ostati slijepi i ne saznati koliki će dio pripasti drugoj strani, odluka je svakog pojedinca i za to ne snosi nikakve posljedice.
Ovaj zanimljiv eksperiment osmislio je Jason Dana, profesor marketinga i menadžmenta na Yaleu. U Danovom originalnom eksperimentu, 44 posto sudionika nije bilo zainteresirano znati kako će druga strana proći. Te su za sebe odabrali obećanih šest dolara. I, koliko god kasnije eksperimenti ponavljani i s različitim varijacijama, postotak se nije bitno promijenio. – 40 i više posto ljudi ne želi znati i nema razvijen osjećaj za potrebe drugih, sebični su, ne žele odustati u ime drugih i svega osim altruizma.
Neznalice i dobar osobni imidž
Psiholozi su pokušali razumjeti i objasniti ovakvo ponašanje i visok postotak ljudi koji nisu zainteresirani za potrebe drugih.
Jedno od objašnjenja zašto osoba odlučuje ne znati jest da si na taj način osigurava osjećaj velikodušnosti. Ako ne zna za posljedice svojih postupaka, onda se i dalje smatra moralnom osobom. Namjerno ignoriranje služi da ga zaštiti od loše slike o sebi.
Drugi razlog leži u ‘kognitivnoj nepažnji’ – ljudi ne vole razmišljati više nego što moraju. Porijeklo se može tražiti u lijenosti, u nedostatku želje da se odvoji vrijeme i nauči više. U svakom slučaju, tih 40 posto su ljudi koji su za brzu i laku odluku.
“Biti fer često košta.” Zahtijeva od čovjeka da se odrekne svog vremena, novca i truda. Neznanje nudi lak izlaz”, zaključili su sudionici amsterdamskog eksperimenta i dodali:
“Otkrića su fascinantna jer sugeriraju da je velik dio altruističnog ponašanja koje opažamo vođeno željom da se ponašamo onako kako drugi od nas očekuju.” Dijelom je razlog društveni pritisak kojem su svi izloženi, a dijelom to što se svi žele vidjeti u dobrom, lijepom svjetlu.”
Autori svih istraživanja o dobrovoljnom izboru neznanja navode zajedničke dokaze.
