Europa bi se mogla suočiti s ozbiljnom nestašicom mlaznog goriva u roku od samo tri tjedna ako se ponovo ne otvori Hormuški tjesnac, upozorilo je Međunarodno vijeće zračnih luka (ACI Europe). Posljedice bi, prema njihovim procjenama, mogle biti dramatične za zračni promet, ali i za europsko gospodarstvo u cjelini.
Polovica evropskog goriva stiže iz Perzijskog zaljeva
Perzijski zaljev je ključni izvor snabdijevanja mlaznim gorivom za Europu – čini oko 50% ukupnog europskog uvoza. Zbog blokade Hormuškog tjesnaca, tog strateški najvažnijeg naftnog i plinskog prolaza na svijetu, europske zrakoplovne kompanije i zračne luke ulaze u visoko rizičan period, posebno pred ljetnu turističku sezonu.
„Kriza opskrbe ozbiljno bi poremetila rad zračnih luka i zračnu povezanost – s rizikom od teških ekonomskih posljedica za pogođene zajednice i za Europu“, upozorio je glavni direktor ACI Europe, Olivier Jankovec, u pismu upućenom europskim povjerenicima za energetiku i turizam, prenosi BBC.
Prema ACI-ju, ako se prolazak kroz Hormuški tjesnac ne nastavi „na značajan i stabilan način“ u sljedeća tri tjedna, sustavna nestašica mlaznog goriva u EU postala bi realnost.
Rekordne cijene goriva i otkazani letovi
Zrakoplovne kompanije već reagiraju: podižu cijene karata i smanjuju broj letova. Bilo iz sigurnosnih, bilo iz profitnih razloga, pokušavajući amortizirati rast troškova goriva.
Referentna cijena mlaznog goriva u Europi prošlog tjedna dosegla je rekordnih 1.838 dolara po toni, u odnosu na 831 dolar prije početka rata na Bliskom istoku. Poskupljenje mlaznog goriva još je izraženije nego rast cijene sirove nafte.
Jankovec upozorava da se ACI-jevi članovi „sve više brinu“ zbog dostupnosti goriva, upravo u trenutku kada počinje period najveće potražnje – ljetna sezona.
ACI traži brzu intervenciju EU
ACI Europe smatra da pasivno oslanjanje na tržište više nije opcija. U pismu upućenom Europskoj komisiji 9. travnja, a koje je prvi objavio Financial Times, udruženje traži niz hitnih mjera:
- da se EU uključi u kolektivnu kupovinu mlaznog goriva,
- privremeno ublažavanje ograničenja i propisa o uvozu mlaznog goriva,
- jačanje potpore proizvodnji i pristupačnosti SAF-a (održivog zrakoplovnog goriva),
- „hitno praćenje dostupnosti i opskrbe“ kerozinom u narednih šest mjeseci.
ACI također kritizira nedostatak sustavne procjene i praćenja proizvodnje i dostupnosti mlaznog goriva na nivou cijele EU. Poziva na privremeno ublažavanje dijela europskog zakonodavstva, posebno u vezi s propisima o smanjenju emisija metana u energetskom sektoru.
Najugroženije manje zračne luke
Prema Jankovecu, manje zračne luke – one s manje od milijun putnika godišnje – već se bore s finansijskom održivošću i bez dodatnog šoka u vidu nestašice goriva. Nova kriza mogla bi ih dodatno destabilizirati i dovesti u pitanje njihovu dugoročnu održivost.
To bi imalo direktan utjecaj na lokalne zajednice koje ovise o tim zračnim lukama za turizam, poslovna putovanja i teretni promet, ali i na širu europsku koheziju – povezivost rubnih i manje razvijenih regija s glavnim ekonomskim centrima.
Zračni promet, prema podacima ACI-ja, svake godine doprinosi oko 851 milijardu eura BDP-u europskih ekonomija i podržava 14 miliona radnih mjesta. Svako ozbiljnije poremećaj u opskrbi gorivom direktno pogađa ove brojke.
Rat na Bliskom istoku i blokada Hormuškog tjesnaca
Trenutna kriza povezana je s ratom na Bliskom istoku koji je eskalirao 28. veljače izraelskim i američkim bombardiranjem Irana. Teheran je uzvratio blokiranjem pomorskog prometa u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi približno 20% svjetske nafte, kerozina i plina.
Iako je od utorka navečer na snazi krhko primirje, tržišta i logistički lanci i dalje su pod snažnim pritiskom. Hormuški tjesnac ostaje ključna tačka rizika – svaka nova eskalacija mogla bi dodatno podići cijene i produbiti nestašicu.
Za europsku avio-industriju, ali i za ukupno gospodarstvo, naredne sedmice bi mogle biti presudne. Hoće li doći do stabilizacije protoka kroz tjesnac ili će se Europa suočiti s jednim od najtežih udaraca na svoju zračnu povezanost i ekonomski oporavak u posljednjim desetljećima?
