Toplinski valovi, suše i poplave koje su obilježile ljeto 2025. godine prouzročili su gospodarske gubitke u iznosu od čak 43 milijarde eura, navodi se u novoj studiji ekonomista. Istraživači upozoravaju kako su ti izravni troškovi tek početak znatno dublje ekonomske krize izazvane klimatskim promjenama.
Studiju je vodila Serish Usman sa Sveučilišta u Mannheimu, u suradnji s dvojicom koautora iz Europske centralne banke. Autori su kombinirali meteorološke podatke i ekonomske modele kako bi procijenili učinke ekstremnih vremenskih događaja, čija učestalost i intenzitet rastu zbog klimatskih promjena.
Analiza obuhvaća izravne štete, poput uništenja infrastrukture, zgrada i usjeva, ali i neizravne učinke – od prekida proizvodnje zbog obnove, preko gubitka ljudskih života, do troškova prilagodbe na nove klimatske uvjete.
„Pravi troškovi ekstremnih događaja protežu se daleko izvan njihovih neposrednih posljedica“, istaknula je Usman. Kao primjer navela je nestašicu ili uništenje određenih proizvoda uslijed suše, što može dovesti do dugoročnog pritiska na inflacijuInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
Uzimajući u obzir sve te čimbenike, studija procjenjuje da bi ukupni makroekonomski troškovi izazvani ljetom 2025. mogli dosegnuti 126 milijardi eura do 2029. godine.
Španjolska, Francuska i Italija istaknute su kao najpogođenije zemlje, sa sadašnjim gubicima koji već premašuju deset milijardi eura po zemlji. Na srednji rok, ti bi troškovi mogli narasti iznad 30 milijardi eura.
Iako zemlje srednje i sjeverne Europe trenutno trpe manju štetu, sve češće poplave u tim regijama ukazuju na rastuće troškove klimatskih poremećaja u bliskoj budućnosti, zaključuje studija.
