Meta, X (bivši Twitter) i LinkedIn podnijeli su žalbu na zahtjev talijanske porezne uprave za naplatu PDV-a.
Talijanske vlasti tvrde da tehnološki divovi duguju milijunske iznose zbog načina na koji posluju u zemlji.
Ovaj slučaj mogao bi imati dalekosežne posljedice na poreznu politiku u Europskoj uniji. Riječ je o presedanu, jer Italija prvi put nije postigla nagodbu s velikim tehnološkim tvrtkama. Slučaj je pokrenuo cijeli porezni postupak, bez prethodnog dogovora o iznosu namirenja.
Srž spora je pitanje predstavlja li besplatan pristup digitalnim platformama oporezivu transakciju. Porezna uprava smatra da je razmjena podataka korisnika za pristup uslugama oblik trgovine. Prema toj logici, takva razmjena podliježe porezu na dodanu vrijednost.
Korisnici ne plaćaju novcem, ali ostavljaju osobne podatke, koje platforme koriste u komercijalne svrhe. Porezne vlasti u Italiji tvrde da to stvara osnovu za obračun poreza. Ako ova teza prođe, mogla bi redefinirati digitalno poslovanje u cijeloj Europskoj uniji.
Meta se suočava s računom od 887,6 milijuna eura, dok X duguje 12,5 milijuna, a LinkedIn oko 140 milijuna eura. Žalbe su podnesene u srpnju, nakon što je istekao zakonski rok za odgovor na porezne odluke iz ožujka.
Stručnjaci upozoravaju da bi se ovakvo tumačenje moglo proširiti na druge sektore koji nude besplatne usluge. To uključuje zrakoplovne tvrtke, supermarkete i izdavače, koji korisnicima omogućuju pogodnosti u zamjenu za kolačiće i profiliranje. Takav razvoj događaja mogao bi utjecati na digitalno oglašavanje i online prodaju.
Meta je izjavila da surađuje s talijanskim vlastima, ali snažno se protivi oporezivanju pristupa platformi. X i LinkedIn zasad nisu komentirali situaciju. Italija planira zatražiti savjetodavno mišljenje Europske komisije kako bi dodatno razjasnila pravne temelje spora.
S obzirom na to da je PDV usklađena porezna kategorija unutar EU, talijanski potez mogao bi biti početak šireg trenda. Biznis navodi da bi presedan iz Italije mogao otvoriti prostor za nove interpretacije poreznih pravila diljem Unije.
Pitanje oporezivanja digitalnih usluga u zamjenu za osobne podatke postaje sve aktualnije u doba sveprisutne digitalizacije. Ishod ovog slučaja mogao bi dugoročno oblikovati budućnost digitalnog oporezivanja u Europi.
