Iako Europska komisija tvrdi da trenutačno nema neposredne nestašice plina, tržišta već reagiraju na geopolitičke napetosti. Nizozemski referentni indeks TTF, ključna europska referenca za cijene prirodnog plina koju koriste trgovci, komunalna poduzeća i vlade, posljednjih je dana porastao zbog straha od smanjene globalne ponude ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi upozorio je u razgovoru za Financial Times da bi rat na Bliskom istoku mogao „srušiti svjetska gospodarstva“, usporiti gospodarski rast i povećati račune za energiju zbog potencijalnih nestašica, prenosi Euronews.
Čak i ako sukob uskoro završi, Kataru bi, prema njegovim riječima, trebali tjedni ili mjeseci da normalizira isporuke nakon zatvaranja kompleksa za izvoz LNG-a Ras Laffan, koji su ovog tjedna pogodili iranski dronovi.
EU ulazi u kritično razdoblje punjenja skladišta
Europska unija u ovaj krizni trenutak ulazi s relativno niskim zalihama. Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe (GIE), skladišta plina popunjena su oko 30%, dok države članice tek ulaze u ključno razdoblje ponovnog punjenja zaliha prije zime.
Situacija podsjeća na energetsku krizu iz 2022. godine, izazvanu ruskom invazijom na Ukrajinu, iako je Europa danas znatno više diverzificirala izvore opskrbe.
Europska komisija već je sazvala hitne koordinacijske skupine i poručila da stabilnost opskrbe zasad održavaju američki LNG, koji čini većinu uvoza, te norveški plin iz plinovoda.
Povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen također je naglasio važnost povećanih isporuka iz Azerbajdžana putem Južnog plinskog koridora.
Najizloženije zemlje u Europi
Unatoč diverzifikaciji, neke zemlje EU ostaju posebno ranjive – zbog veće ovisnosti o LNG-u, katarskim isporukama ili niskih razina skladišta.
Prema podacima think tanka Bruegel, EU je 2025. uvezla više od 140 milijardi kubičnih metara LNG-a, a najveći dobavljač bile su Sjedinjene Američke Države s gotovo 58% ukupnog uvoza.
Najveći uvoznici LNG-a u EU su:
- Francuska
- Španjolska
- Italija
- Nizozemska
- Belgija
Među njima su Italija i Belgija najizloženije mogućim poremećajima jer se više oslanjaju na katarski LNG.
Prema analitičkoj platformi Kpler, Katar je 2025. činio oko 30% talijanskog uvoza LNG-a i oko 8% belgijskog uvoza. Francuska i Španjolska, s druge strane, imaju veći pristup norveškim i drugim izvorima.
Poljska, iako nije među najvećim uvoznicima LNG-a, također je značajno izložena jer je 17% njezina uvoza plina dolazilo iz Katara.
Belgija bi se mogla suočiti s dodatnim problemom zbog relativno niskih zaliha – skladišta su popunjena oko 25,5%, ispod prosjeka EU. Italija i Poljska imaju veće rezerve, oko 47% odnosno 50%, ali i dalje značajnu ovisnost o katarskom LNG-u.
Zbog toga će se ove zemlje vjerojatno jače suočiti s volatilnošću cijena dok se budu natjecale za alternativne pošiljke na globalnom tržištu.
Analitičar Global Energy Monitora Baird Langenbrunner upozorava da bi zatvaranje katarskog izvoznog kompleksa Ras Laffan moglo imati velik utjecaj jer na tržištu trenutačno nema mnogo brzih zamjena za te količine plina.
Zemlje koje su se bolje pripremile
S druge strane, neke države EU u znatno su povoljnijoj poziciji.
Portugal se posebno ističe jer od 2020. godine više ne uvozi plin s Bliskog istoka. Njegovi glavni dobavljači u 2025. bili su Nigerija i SAD, a transportne rute iz tih zemalja ne prolaze kroz Hormuški tjesnac.
Portugal također ima visoku razinu skladištenja – više od 76%, što mu omogućuje relativno lako povećanje uvoza američkog LNG-a ako bude potrebno.
Španjolska također ima diverzificiranije izvore opskrbe i rezerve od oko 56%, što je stavlja u relativno stabilnu poziciju.
Kratkoročne mjere ne rješavaju dugoročni problem
Bruxelles je signalizirao da je spreman aktivirati dodatne mjere ako se kriza produbi. Među opcijama su:
- koordinirano smanjenje potražnje
- ubrzani zajednički programi kupnje LNG-a
- privremene mjere zaštite cijena
- financijska potpora najpogođenijim državama članicama
Europska komisija poručuje da svakodnevno prati situaciju s nacionalnim vladama te da je spremna ubrzati odobravanje državnih potpora ili olakšati prekogranično dijeljenje skladišta plina.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da kratkoročne mjere ne rješavaju temeljni problem.
Izvršni direktor energetske softverske tvrtke Poder Chris Bernkopf smatra da je ključ u smanjenju ovisnosti o plinu.
„Pravi problem nije sustav cijena – to je ovisnost o plinu koja stoji iza njega“, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, dugoročna stabilnost može se postići samo širenjem obnovljivih izvora energije, većim kapacitetima skladištenja, pametnim upravljanjem potražnjom i digitalnim alatima za upravljanje energetskom mrežom.
Sljedeći tjedni pokazat će koliko su europske države spremne nositi se s novim energetskim rizicima i koliko je učinkovita solidarnost unutar Europske unije u vrijeme rastućih geopolitičkih napetosti.
