U novoj televizijskoj kampanji nizozemske vlade pod nazivom „Okrenite prekidač“, glumica upozorava građane da smanje potrošnju električne energije.
„Kada svi istovremeno koristimo struju, naša mreža se preopterećuje. To može uzrokovati kvarove. Zato koristite što manje električne energije između 16 i 21 sat“, poručuju iz kampanje, prenosi BBC.
Ova poruka otkriva dublji problem u jednoj od tehnološki najnaprednijih zemalja svijeta — nizozemska elektroenergetska mreža teško podnosi pritisak ubrzane energetske tranzicije.
Rekorder po solarnim panelima
Nizozemska je lider u Europi po broju solarnih panela po stanovniku, a više od trećine domaćinstava ima vlastite panele. Zemlja je također među najentuzijastičnijim korisnicima električnih vozila i prednjači po broju punionica.
Plin iz Sjevernog mora zamijenjen je energijom vjetra i sunca, a do 2030. plan je da vjetroelektrane na moru postanu glavni izvor energije. Iako je to ogroman uspjeh s ekološkog stajališta, mreža nije dizajnirana za takav obujam decentralizirane proizvodnje, što dovodi do učestalih nestanaka struje i zagušenja mreže.
„Prometna gužva“ u mreži
„Zagušenje mreže je poput prometne gužve — događa se kada postoji previše potražnje za energijom ili previše električne energije u mreži“, objašnjava Kees-Jan Rameau, direktor nizozemskog energetskog diva Eneco.
Dodaje da je mreža izvorno projektirana za nekoliko velikih plinskih elektrana, dok se danas energija ubrizgava u mrežu iz tisuća manjih izvora — solarnih panela i vjetroturbina raspoređenih diljem zemlje.
Skupa i spora rješenja
Prema Damienu Ernstu, profesoru elektrotehnike sa Sveučilišta u Liegeu, Nizozemska se sada suočava s „krizom mreže“ jer nije dovoljno ulagano u distribucijske i prijenosne sustave.
„Trebat će godine i milijarde eura da se to riješi“, upozorava Ernst, dodajući da je riječ o europskom problemu — jer se solarni paneli postavljaju brže nego što se mreže mogu prilagoditi.
Ograničenja za građane i tvrtke
U Rotterdamu, u sjedištu Eneca, inženjeri prate mrežu putem „virtualne elektrane“ koja balansira opskrbu i potražnju. Kad je proizvodnja previsoka, isključuju se pojedine vjetroturbine ili solarni paneli; kad je potražnja prevelika, neki potrošači privremeno ostaju bez struje — u zamjenu za niže cijene.
No, sve je više građana i poduzetnika koji ne mogu dobiti novi ili jači priključak.
„Ljudi žele instalirati toplinske pumpe ili puniti električne automobile kod kuće, ali mreža to jednostavno ne može podnijeti“, kaže Rameau.
Tvrtke su u još težem položaju — mnoge ne mogu proširiti poslovanje jer mrežni operateri nemaju slobodnih kapaciteta.
Trenutno čak 8.000 tvrtki čeka dozvolu za opskrbu električnom energijom, dok 12.000 drugih čeka mogućnost da koristi veće količine struje, navodi Tennet, državna agencija za upravljanje mrežom.
Usporavanje gospodarskog rasta
Nedostatak kapaciteta utječe i na izgradnju novih stambenih naselja, koja se često ne mogu priključiti na mrežu.
Predsjednica nizozemskog kemijskog udruženja Nienke Homan upozorava:
„Zagušenje mreže ugrožava budućnost nizozemske kemijske industrije. U drugim zemljama ulaganja će biti jednostavnija i brža.“
Nizozemska tako stoji pred izazovom modernizacije elektroenergetske mreže — država predvodnica zelene tranzicije sada se bori s vlastitim uspjehom.
