Njemačka vlada želi pooštriti pravila za odlazak na bolovanje u sklopu šireg paketa gospodarskih reformi kojima nastoji povećati konkurentnost najvećeg europskog gospodarstva. Prema najavljenim promjenama, zaposlenici više neće moći otvoriti bolovanje telefonom, a liječničku potvrdu morat će dostaviti već od prvog dana bolesti.
Kancelar Friedrich Merz poručio je da si Njemačka više ne može priuštiti visoku razinu izostanaka s posla, posebno u razdoblju kada se gospodarstvo suočava sa sporijim rastom, pritiskom na produktivnost i nedostatkom radne snage.
“Više ne možemo prihvaćati iznimno visoku razinu bolovanja u našim tvrtkama”, rekao je Merz predstavljajući reformski paket.
Bolovanje postaje gospodarsko pitanje
Najavljene promjene nisu usmjerene samo na zdravstveni sustav. Vlada ih promatra kao dio šire strategije za povećanje učinkovitosti njemačkog gospodarstva.
Posljednjih godina Njemačka bilježi rekordno visoku stopu bolovanja, što poslodavci sve češće navode kao jedan od razloga slabije produktivnosti i većih troškova poslovanja. Istodobno, starenje stanovništva i kronični nedostatak zaposlenika dodatno povećavaju pritisak na kompanije.
Kada je radnika manje, svaki dulji izostanak postaje znatno skuplji nego prije nekoliko godina.
Što se mijenja?
Prema prijedlogu vlade, ukida se mogućnost otvaranja bolovanja telefonskim putem.
Zaposlenici će, umjesto dosadašnje prakse, liječničku potvrdu morati dostaviti već prvog dana izostanka s posla. Cilj je smanjiti neopravdana bolovanja i povećati transparentnost sustava.
Merz priznaje da odluka neće biti popularna, ali smatra da je nužna.
“Znamo da je ovo teška odluka. Ali više si ne možemo priuštiti konkurentski nedostatak uzrokovan dugotrajnim izostancima s posla”, poručio je njemački kancelar.
Dio mnogo većeg paketa reformi
Promjene pravila o bolovanju samo su jedna od 34 reforme koje je predstavila njemačka vlada.
Paket uključuje i porezna rasterećenja za gospodarstvo, promjene mirovinskog sustava te mjere kojima se želi smanjiti administrativno opterećenje kompanija.
Takav pristup pokazuje da Berlin problem produktivnosti ne pokušava riješiti jednom mjerom. Cilj je istodobno povećati ulaganja, olakšati poslovanje i smanjiti troškove koje stvaraju dugotrajni izostanci zaposlenika.
Poslodavci i sindikati ne gledaju isto na problem
Najava reforme već je izazvala podijeljene reakcije.
Poslodavci uglavnom podržavaju stroža pravila jer smatraju da će smanjiti zlouporabe i povećati prisutnost zaposlenika na radnom mjestu.
S druge strane, sindikati i dio liječničkih udruga upozoravaju da bi obvezni odlazak liječniku već prvog dana bolesti mogao dodatno opteretiti ambulante, produljiti čekanja i povećati administrativni posao liječnika.
Time bi dio problema mogao biti premješten iz gospodarstva u zdravstveni sustav.
Mogu li druge zemlje slijediti Njemačku?
Njemačka je najveće europsko gospodarstvo i njezine reforme često postaju referentna točka za druge države.
Rast troškova rada, starenje stanovništva i manjak radne snage nisu izazovi samo za Njemačku. S njima se suočava velik dio Europe, uključujući zemlje regije.
Zbog toga će se učinci ovih promjena pratiti mnogo šire od njemačkog tržišta rada. Ako stroža pravila doista smanje izostanke bez većeg pritiska na zdravstveni sustav, mogle bi postati primjer i drugim europskim državama koje traže način za povećanje produktivnosti.
Produktivnost postaje novi prioritet
Rasprava o bolovanju zapravo je rasprava o produktivnosti. U gospodarstvu koje se bori s nedostatkom radnika i visokim troškovima rada svaki izgubljeni radni dan ima veću težinu nego prije deset godina.
Njemačka zato više ne promatra bolovanje samo kroz zdravstvenu politiku. Promatra ga kao dio šire strategije za jačanje konkurentnosti gospodarstva.
