Iako je protekle godine, zadnji kvartal ulio optimiziram ulagačima, ogromna većina burzovnih indeksaBurzovni indeks, dionički indeks ili indeks burze je indeks... širom svijeta dočekala je kraj prošle godine duboko na negativnom teritoriju. Mediji su puni analiza koje opisuju impresivnu izvedbu dionica tijekom ove godine. Ipak, nigdje se ne spominje da je prošla godina bila jedna od najgorih u povijesti za – obveznice. Znate li kako se posljednjih mjeseci kreću prinosi na obveznice?
Izlazak iz drugog plana
U medijima, su dionice bitno zastupljenije od ostalih, nominalno opskurnijih klasa imovine. Ipak, može se očekivati da se svjetla reflektora okreću u smjeru – obveznica. Da budemo još precizniji, svih dužničkih vrijednosnih papira! Budući da potonja sintagma obuhvaća sve srodne instrumente, bez obzira na rok dospijeća. Bilo kako bilo, dotična je kategorija najednom postala pravi hit među štedišama i malim ulagačima. Nakon što je dugo vremena bila sasvim u drugom planu.
Vjerojatno najprikladniju ilustraciju rasprostranjenog interesa za obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni..., trezorskim zapisima (instrumenti s dospijećem do godine dana) i inim podvrstama unutar obitelji dužničkih vrijednosnih papira valja potražiti izvan granica BiH. Mjesto radnje je Zurich. Vrijeme je ožujak ove godine i eskalacija bankarske krize koja je buknula u Kaliforniji i progutala šačicu američkih banaka. Usput ostavila na vjetrometini ugledni Credit Suisse, piše Poslovni.
Švicarski model
Pritisnute masovnim egzodusom klijenata (i milijardi dolara imovine) koji je bilježio Credit Suisse, pragmatične švicarske vlasti u ožujku su orkestrirale pregovore nakon kojih je nekadašnji gigant nepovratno otišao u ropotarnicu povijesti, progutao ga je UBS. No preuzimanje je u značajnoj mjeri prevaljeno preko leđa vlasnika AT1 (“Additional Tier 1”) obveznica. Specifičnog instrumenta koji spada u CoCo (“contingent convertible”) kategoriju.
Ili još jednostavnije, uz blagoslov švicarskog regulatora (FINMA), dio troškova preuzimanja u visini 17 milijardi dolara platili su vlasnici – obveznica. Otuda i dramatičan rast kojim su prinosi na nominalno rizičnije obveznice etabliranih financijskih institucija (privremeno) skočili iznad 15%.
Nepunih osam mjeseci kasnije, isti onaj UBS koji je u ožujku do zadnje kapi iscijedio AT1 mehanizam, plasirao je na tržište vlastite CoCO obveznice u visini 3,5 milijardi dolara. Knjiga narudžbi bila je – deseterostruko veća (zbog čega je inicijalno zamišljen prinos od 10% sveden u jednoznamenkaste okvire). I to vam doista govori sve što trebate znati o aktualnim apetitima ulagača za obveznice.
U ovom slučaju zainteresirani su investitori ponudili više od 36 milijardi dolara obveznica. Obilato honorirajući dvije bitne stavke: klauzulu po kojoj se obveznice ne mogu anulirati (već samo konvertirati u dionice). Fiksni prinos od 9,25% na rok od pet godina (tehnički gledano, obveznice nemaju rok dospijeća, već su opozive nakon pet godina, što mu, da ne navodimo nepotrebne detalje, u ovoj priči dođe na isto).
Obveznice – visoki prinosi, prihvatljivi razmjerima potencijalnog rizika
Riječ je o pomalo ekstremnom primjeru (visoki prinosi adekvatni su razmjerima potencijalnog rizika). Investitori širom svijeta upravo u obveznicama traže zaklon od neizvjesne budućnosti. Za razliku od ostalih financijskih instrumenata, dužnički vrijednosni papiri jamče određeni prinos. Naravno, u okvirima binarnog ishoda – ili sve (i glavnica i kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ...), ili ništa, u slučaju bankrota izdavatelja (priča je nešto kompleksnija, ali to nije tema ove priče).
Osim što je djelovala poticajno na konzervativnije nastrojene ulagače, neizvjesnost je, u prvom redu ona geopolitičke naravi. Onda i po pitanju budućeg kursa monetarne politike (kretanja kratkoročnih kamatnih stopa), itekako kumovala još jednom zanimljivom fenomenu. Riječ je o inverziji krivulje prinosa. U normalnim okolnostima, prinosi na obveznice rastu s većim rokovima dospijeća. No inverzija okreće uvriježene zakonitosti naglavce, pa obveznice s kraćim rokom dospijeća nude više prinose u odnosu na izdanja koja kasnije dospijevaju.
Tragom niza istraživanja usredotočenih na povijesnu izvedbu američkih državnih obveznica, inverzija slovi kao prilično pouzdan indikator nadolazeće recesije. Logika je prilično jednostavna. Počiva na očekivanju da će monetarne vlasti na usporavanje gospodarskog rasta odgovoriti smanjenjem kratkoročnih kamatnih stopa. Podsjećamo, one imaju veći utjecaj na izdanja s kraćim rokovima dospijeća. Ovo će se onda odraziti i na troškove zaduživanja, objašnjava Poslovni.
Formula uspjeha – rok dospijeća
Budući su i FED i ECB na rast inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... odgovorili dramatičnim rastom kamatnih stopa, prinosi na izdanja s bližim rokovima dospijeća značajno su porasli. Ovo je ostavilo velikog traga na američke obveznice. Dotična pojava nije zaobišla ni brojne druge izdavatelje.
Nakon nekoliko mjeseci, zahvaljujući postupnom padu inflacije, te procjenama kako se kampanja podizanja kamatnih stopa Europske centralne banke bliži kraju (u dobrom mjeri i zbog evidentnog pada ekonomske aktivnosti na Starom kontinentu), inverzija je posljednjih mjeseci gotovo sasvim iščezla.
Pesimisti prognoziraju da će se centralna banka u Frankfurtu odlučiti na radikalan zaokret već iduće godine. Sve u cilju kako bi stimulativnom monetarnom politikom, čitaj nižim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... pridonijela intenziviranju gospodarskog rasta. Ovakav scenarij bi za sobom povukao nizbrdo i prinose na dužničke vrijednosne papire.
Na takav rasplet itekako računa druga skupina ulagača koja također favorizira obveznice, ali iz posve drukčijih razloga. Oni, naime, ne pokušavaju ugrabiti obveznice koje im jamče izdašan prinos u budućnosti. Kalkuliraju s obrnuto-proporcionalnom vezom cijene i prinosa obveznica. A kad prinosi na obveznice padaju, njihova cijena raste.
Upravo ovo potonje isprovociralo je zastrašujući pad obvezničkih indeksa tijekom prošle godine. Uvelike je pridonijelo očajnim rezultatima investicijskih fondova u čijim portfeljima obveznice zauzimaju značajne pozicije.
Obveznice s dužim rokom dospijeća – imaju i značajniju cijenu
Pritom svakako valja imati na umu jednostavan princip. Promjene kamatnih stopa imaju puno veći utjecaj na dužničke instrumente s dužim rokovima dospijeća.
Sve je više država u Europi koje se odlučuju na ovaj način mobilizirati štednju građana, ostavljenu da, uvjetno rečeno, trune na računima poslovnih banaka.
Oni hrabriji odlučuju se i za izlete u smjeru fondova koji ulažu u dužničke vrijednosne papire. Makar se u tom slučaju priča ponešto komplicira. Jedan od najpopularnijih na Wall Streetu, iShares 20+ Year Treasury Bond ETFETF je investicijski fond čijim se dionicama trguje na burz... (TLT), dosegnuo je 40 milijardi dolara imovine. Usprkos minusu od oko 10% od početka godine (za to vrijeme, dionički S&P 500 je u plusu od 17%). Vrtoglavi rast aktiveU Bilanci stanja poduzeća, aktiva (eng. assets) predstavlja... posljedica je špekulativnih oklada investitora koji očekuju promjenu kursa centralne banke. Silazan trend kamatnih stopa, što bi se u značajnoj mjeri moglo odraziti na izdanja s duljim rokovima dospijeća (20+, kako govori sam naziv fonda).
Konzervativniji ulagači ipak radije ulažu izravno u obveznice. Privučeni relativno visokim fiksnim prinosimaPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan..., ili se koncentriraju na fondove koji operiraju s instrumentima na bližem kraju krivulje prinosa. Gdje su potencijalni gubici cijene (u slučaju daljnjeg rasta kamatnih stopa) limitirani kratkoročnijim profilom ulaganja. Svi zajedno generirali su zamjetan interes za naoko dosadne dužničke vrijednosne papire koji će vjerojatno još neko vrijeme biti predmet interesa medija i šire javnosti.
