Psihijatar Rami Kaminski ovog je ljeta objavio knjigu „Dar nepripadanja“, koja je u svijet psihologije uvela novi pojam – otrovert. Riječ je o osobi koja se u svakoj skupini osjeća kao autsajder, ali u tome pronalazi snagu i slobodu. Kaminski, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u radu s ljudima na visokim položajima, tvrdi da nepripadanje može biti dar, a ne mana.
Tko je zapravo otrovert?
Prema Kaminskom, otrovert nije ni introvert ni ekstrovert. To je osoba koja se ne osjeća obveznom stopiti svoj identitet s drugima.
Otrovert se ne povlači iz društva, ali se u velikim skupinama često osjeća nelagodno i usamljeno. Uživa u razgovorima nasamo i bliskim odnosima, no izbjegava kolektivne uloge, timove i etikete.
Za razliku od introverta, otrovert nije iscrpljen kontaktom s drugima. Za razliku od ekstroverta, ne crpi energiju iz društva. On jednostavno ne osjeća potrebu pripadati.
Otrovert i osjećaj nepripadanja
Kaminski objašnjava da pripadnost nije uvjet za ispunjen život. Naprotiv, ona može biti prepreka.
Kad ne morate biti dio grupe, vaše samopoštovanje ne ovisi o tuđem odobravanju. Možete graditi dublje odnose s pojedincima, bez pritiska društvenih normi.
Najvažnije, otrovert živi u skladu sa sobom. Ne oponaša druge, ne slijedi trendove i ne traži potvrdu izvana.
Prednosti otroverta – originalnost i emocionalna sloboda
Kaminski ističe da otroverti imaju dvije ključne prednosti – originalnost i emocionalnu neovisnost.
Kada ne pripadate grupi, niste podložni kolektivnim pravilima i utjecaju. To omogućuje slobodno razmišljanje i kreativnost. Otroverti često postaju iznimni vođe, inovatori i mislioci.
Primjeri takvih osobnosti su Frida Kahlo i Albert Einstein, koji su živjeli i stvarali izvan društvenih okvira.
Opasnost etiketa i Barnumov efekt
Ipak, psiholozi upozoravaju da svaka etiketa, pa i ova, može biti ograničavajuća. Ako se previše poistovjetimo s pojmom otroverta, možemo se zatvoriti u okvir te definicije.
Psiholog Bertram Forer još je 1940-ih dokazao da ljudi lako prihvaćaju opće opise osobnosti kao točne – fenomen poznat kao Barnumov efekt.
Zato Kaminski savjetuje: ako vam pojam otrovert pomaže da bolje razumijete sebe – koristite ga. Ali nemojte dopustiti da vas etiketa ograniči, prenosi Bonitet.
Otrovert u svakodnevnom životu
Biti otrovert ne znači bježati od svijeta. I dalje imate odgovornost prema zajednici, poslu i obitelji.
Ako to znači prisustvovati dosadnom sastanku ili društvenom događaju, prihvatite to. Osobni rast dolazi iz ravnoteže između autentičnosti i prilagodbe.
Otrovert kao dar nepripadanja
Koncept otroverta nudi novu perspektivu za sve koji se osjećaju „drugačije“. Umjesto da traže mjesto kojem pripadaju, mogu prigrliti svoju individualnost i pronaći snagu u samostalnosti.
Kao što poručuje Rami Kaminski, nepripadanje može biti dar – izvor slobode, kreativnosti i unutarnjeg mira.
