Pad cijene zlata obilježio je drugo tromjesečje 2026. godine. Zlato je izgubilo oko 16 posto vrijednosti, što predstavlja najveći kvartalni pad još od 2013. godine. Nakon rekordnog početka godine tržište je naglo promijenilo smjer jer investitori sve više očekuju da bi američka središnja banka (Fed) mogla nastaviti podizati kamatne stope.
Početkom godine činilo se da zlato ulazi u još jedan snažan uzlazni ciklus. Cijena je 29. siječnja dosegnula povijesni rekord od 5.586,20 dolara po unci, potaknuta geopolitičkim napetostima i očekivanjima blaže monetarne politike. Samo nekoliko mjeseci poslije tržište je poslalo potpuno drukčiju poruku.
Inflacija je ponovno promijenila raspoloženje na tržištu
Novi val sukoba na Bliskom istoku pogurao je cijene energenata prema gore. Time su ponovno ojačali strahovi da bi inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... mogla ostati povišena dulje nego što su investitori očekivali.
Takav razvoj događaja povećao je vjerojatnost da će Fed zadržati restriktivnu monetarnu politiku ili čak dodatno povećati kamatne stope.
To je jedan od najvažnijih razloga zbog kojih zlato gubi privlačnost. Za razliku od obveznica ili štednih instrumenata, zlato ne donosi kamatu ni redoviti prihod. Kada prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... na druge oblike ulaganja rastu, dio kapitala prirodno se seli iz plemenitih metala u imovinu koja investitorima donosi veći povrat.
Pad nije zahvatio samo zlato
Negativno raspoloženje proširilo se i na ostale plemenite metale.
Terminski ugovori na zlato danas su pali dodatnih 1,24 posto, na oko 3.989 dolara po unci, dok je cijena na gotovinskom (spot) tržištu oslabila 0,82 posto, na 3.974,51 dolar.
Još veći pad zabilježilo je srebro. Terminski ugovori izgubili su 3,34 posto, dok je cijena na spot tržištu pala 1,31 posto, na 57,8 dolara po unci.
Kada istodobno slabe i zlato i srebro, tržište obično šalje poruku da investitori smanjuju izloženost cijeloj skupini plemenitih metala, a ne samo pojedinoj imovini.
Dugoročna slika ipak izgleda drukčije
Unatoč snažnoj korekciji, dio najvećih institucionalnih ulagača ne smatra da je priča o zlatu završena.
Investicijska kuća Amundi procjenjuje da bi tijekom druge polovice godine potražnju ponovno mogli potaknuti visoki javni dugovi, restriktivna monetarna politika te nastavak diverzifikacije deviznih rezervi središnjih banaka izvan američkog dolara.
To pokazuje da kratkoročna kretanja cijene i dugoročni investicijski trendovi nisu uvijek usklađeni. Dok financijska tržišta svakodnevno reagiraju na kamatne stope i makroekonomske podatke, središnje banke odluke donose s mnogo duljim vremenskim horizontom.
Središnje banke i dalje kupuju zlato
Najnovije godišnje istraživanje Svjetskog savjeta za zlato pokazuje da sve veći broj središnjih banaka planira povećati svoje zlatne rezerve tijekom sljedećih 12 mjeseci.
To nije iznenađenje. Posljednjih godina mnoge države nastoje smanjiti ovisnost o američkom dolaru i dio svojih deviznih rezervi preusmjeravaju u fizičko zlato.
Za njih kratkoročne oscilacije cijene nisu presudne. Važniji su dugoročna stabilnost, zaštita od geopolitičkih rizika i veća otpornost nacionalnih rezervi na moguće poremećaje u međunarodnom financijskom sustavu.
Što ovaj pad znači za investitore?
Najveći kvartalni pad cijene zlata u više od desetljeća ne znači da je zlato izgubilo svoju ulogu sigurnog utočišta. Prije pokazuje koliko je njegova vrijednost osjetljiva na promjene očekivanja o inflaciji i kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji....
Ako Fed nastavi s restriktivnom monetarnom politikom, pritisak na cijene plemenitih metala mogao bi potrajati. S druge strane, svako usporavanje gospodarstva, popuštanje inflacijskih pritisaka ili novo pogoršanje geopolitičkih odnosa moglo bi ponovno povećati interes za zlato.
Upravo zato trenutačni pad nije samo priča o jednom tromjesečju. To je podsjetnik da se vrijednost zlata ne određuje isključivo ponudom i potražnjom, nego i očekivanjima investitora o smjeru globalnog gospodarstva, inflacije i monetarne politike.
Za ulagače je najvažnija poruka da ne promatraju samo dnevna kretanja cijena. Mnogo važnije bit će odluke Feda, inflacijski podaci i potezi središnjih banaka, jer upravo oni određuju hoće li se ovogodišnja korekcija pretvoriti u dugotrajniji silazni trend ili tek u još jednu fazu izrazito promjenjivog tržišta zlata.
