Švicarsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju 2026. poraslo 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. To je najbrži kvartalni rast u gotovo pet godina i rezultat daleko iznad očekivanja ekonomista.
Prva procjena švicarskog Državnog tajništva za gospodarska pitanja (SECO) pokazuje veliko ubrzanje nakon rasta od 0,4 posto u prvom tromjesečju i 0,2 posto u posljednja tri mjeseca 2025. godine. Ekonomisti koje je anketirala agencija AWP očekivali su rast od samo 0,2 do 0,4 posto.
Brojka je zato iznenađenje. No još je zanimljivije odakle taj rast dolazi.
Farmaceutska industrija povukla gospodarstvo
Industrija je bila glavni motor švicarskog gospodarstva, a posebno kemijski i farmaceutski sektor. Prema pojašnjenju SECO-a, upravo je industrija predvođena tim sektorom bila zaslužna za približno dvije trećine ukupnog gospodarskog rasta u drugom tromjesečju.
To predstavlja snažan preokret u odnosu na početak godine. U prvom tromjesečju dodana vrijednost kemijske i farmaceutske industrije pala je 3,4 posto, uz osjetan pad izvoza. SECO zato dio sadašnjeg skoka opisuje kao svojevrsni efekt nadoknađivanja nakon slabijih kvartala.
Podaci o vanjskoj trgovini dodatno objašnjavaju što se dogodilo.
Švicarski robni izvoz između travnja i lipnja nominalno je porastao 8,8 posto. Dosegnuo je 73,23 milijarde franaka nakon četiri uzastopna tromjesečja pada. Posebno snažan bio je izvoz farmaceutskih proizvoda i trgovina sa Sjevernom Amerikom.
Upravo tu dolazi i najveća nepoznanica.
Dio kompanija mogao je ubrzati proizvodnju i izvoz prije novih američkih trgovinskih mjera. Fredy Hasenmaile, glavni ekonomist Raiffeisena, smatra mogućim da su nove američke carinske prijetnje, posebno farmaceutskom sektoru, ponovno izazvale takav efekt. Drugim riječima, dio izvoza koji bi se inače dogodio kasnije mogao je biti realiziran već u drugom tromjesečju.
Sjedinjene Države krajem srpnja uvele su dodatne carine na dio švicarskog uvoza. Farmaceutski proizvodi obuhvaćeni su zasebnim sektorskim mjerama. Za izrazito izvozno orijentirano švicarsko gospodarstvo razvoj trgovinskih odnosa s američkim tržištem zato ostaje jedan od ključnih rizika u nastavku godine.
Zato rast od 1,5 posto ne treba automatski preslikavati na ostatak 2026. godine.
Ekonomisti Migros Banka ocijenili su rezultat jasnim pozitivnim signalom, ali upozoravaju da takva stopa rasta vjerojatno nije „novo normalno“. Iza nje mogu stajati volatilni sektori i jednokratni učinci, dok globalno gospodarstvo, trgovinski sporovi i mogućnost ponovnog jačanja švicarskog franka ostaju rizici.
Snažan kvartal ne mijenja opreznu prognozu za 2026.
Zanimljiv je kontrast između upravo objavljenog podatka i prognoza za cijelu godinu.
SECO-ova stručna skupina u lipnju je smanjila prognozu rasta švicarskog BDP-a za 2026. na 0,9 posto, dok za 2027. očekuje 1,6 posto. Razlog su skuplja energija, slabiji globalni gospodarski izgledi i velika geopolitička neizvjesnost.
KOF Swiss Economic Institute još je nešto oprezniji i za ovu godinu očekuje rast od 0,8 posto.
Švicarska narodna banka (SNB) u lipnju je zadržala ključnu kamatnu stopu na nula posto i procijenila da bi gospodarstvo u 2026. moglo porasti oko jedan posto. Istodobno je upozorila na slabiji globalni rast, trgovinsku neizvjesnost i mogućnost snažnijeg pritiska na franak.
To znači da drugi kvartal pokazuje otpornost švicarskog gospodarstva, ali još ne dokazuje da je ono ušlo u razdoblje trajno snažnijeg rasta.
Važna je i jedna metodološka ograda. Objavljenih 1,5 posto tek je brza procjena napravljena oko 45 dana nakon završetka tromjesečja. Budući da svi podaci još nisu dostupni, nedostajuće vrijednosti nadopunjuju se procjenama. Takve brojke mogu biti revidirane – što se dogodilo i s prvim tromjesečjem, kada je početna procjena od 0,5 posto naknadno spuštena na 0,4 posto.
Potpuniji odgovor na pitanje koliko je švicarski skok doista snažan stiže 3. rujna, kada će SECO objaviti detaljne podatke za drugo tromjesečje.
