Prema njihovim riječima, izgledi za kretanje globalnih direktnih stranih investicija (DSI) u 2025. godini ocjenjuju se nepovoljnim.
“U podacima Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD), eskalacija trgovinskih sukoba, rast ekonomske i političke neizvjesnosti, kao i povećana volatilnost na finansijskim tržištima, doveli su do snažnog usporavanja investicijske aktivnosti na svjetskom nivou već početkom godine. Takva kretanja odrazila su se i na Bosnu i Hercegovinu. U prvom je polugodištu 2025. zabilježen pad stranih ulaganja”, istakli su iz FIPA za federalne medije.
Dodali su da je vrlo nezahvalno prognozirati očekivanja za DSI s obzirom na to da i financijske aktivnosti u velikim multinacionalnim kompanijama ili bankarskom sektoru mogu znatno utjecat na tokove DSI, kako globalno, tako i u BiH.
“Možemo se nadati da će pozitivan uticaj nearshoringa (strateško premještanje poslovnih procesa u obližnje zemlje) na rast DSI biti nastavljen. Ipak, perspektive globalnih direktnih stranih investicija za 2025. nisu pozitivne”, kazali su iz FIPA.
Inače, preliminarni podaci Centralne banke BiH, koji uključuju procijenjene zadržane zarade, kažu da su direktne strane investicije u prvoj polovini godine iznosile 780,1 milijun KM, odnosno 398,8 milijuna evra.
Ovo znači da su strana ulaganja u BiH u odnosu na isti period 2024. godine bila manja za 12,5 posto ili 111,4 milijuna KM.
“Uz smanjenje je potrebno u obzir uzeti i komponente DSI. U iznosu DSI za prvo polugodište 2025. vlasnički udjeli su veći 65,4 odsto u odnosu na iznos iz prvog polugodišta 2024. godine. Zadržane zarade su procijenjene u približnom iznosu kao i prethodne godine (smanjenje za 0,8 posto). Dok je znatno smanjenje, od 71,7 posto, registrirano u okviru ostalog kapitala”, istakli su iz FIPA.
Tijekom šest mjeseci ove godine najveći registrovani iznosi stranog kapitala u BiH dolazili su iz Hrvatske (203,5 milijuna KM), Njemačke (174,2 milijuna KM) i Srbije (108,3 milijuna KM).
Negativni tokovi kapitala evidentirani su iz Nizozemske i Švajcarske (po minus 30,2 milijuna KM), kao i Velike Britanije (minus 25,2 milijuna KM).
 u 2025. godini ocjenjuju se nepovoljnim){kind=link}