Početak tjedna na financijskim tržištima obilježili su rast cijena nafte i snažan pad azijskih burzi, nakon što su obnovljene napetosti između SAD-a i Irana ponovno otvorile pitanje sigurnosti globalne opskrbe energijom.
Rast cijena nafte ponovno je postao glavni okidač nestabilnosti na globalnim tržištima.
Investitori su reagirali oprezno nakon poruka američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je upozorio Iran da “vrijeme istječe”, dodatno pojačavajući strah od moguće eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Tržišta su odmah reagirala povlačenjem kapitala iz rizičnije imovine, dok su energenti i obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... ponovno postali glavni fokus investitora.
Rast cijena nafte povećava strah od inflacije
Analitičari upozoravaju da bi daljnji rast cijena nafte mogao dodatno povećati inflacijski pritisak na gospodarstva koja se još oporavljaju od razdoblja visokih kamatnih stopa.
Najveću reakciju izazvalo je tržište energenata. Međunarodna referentna nafta Brent porasla je gotovo dva posto i premašila 111 dolara po barelu, dok je američki WTI skočio iznad 107 dolara.
Analitičari upozoravaju da rast cijena nafte povećava rizik novog inflacijskog vala upravo u trenutku kada su središnje banke pokušavale stabilizirati tržišta i pripremiti teren za moguće smanjenje kamatnih stopa.
Posebno zabrinjava situacija oko Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte i ukapljenog plina.
Svaki ozbiljniji poremećaj u toj regiji mogao bi izazvati novi energetski šok i dodatno povećati troškove gospodarstva diljem svijeta.
Azijske burze pod pritiskom investitora
Negativno raspoloženje brzo se prelilo na azijsko-pacifička tržišta.
Australski S&P/ASX 200 pao je 1,46 posto, dok je japanski Nikkei 225 oslabio 0,87 posto. Širi japanski indeks Topix također je završio u minusu.
Hongkonški Hang Seng Index izgubio je više od 1,4 posto, kineski CSI 300 pao je 0,77 posto, a tajvanski Taiex gotovo jedan posto.
Indijski NIFTY 50 pao je više od jedan posto, dok je južnokorejski Kospi uspio preokrenuti jutarnje gubitke i završiti trgovanje u blagom plusu.
Pad burzi pokazuje koliko su tržišta osjetljiva na geopolitičke rizike i kretanje cijena energije.
Obveznice signaliziraju novu tržišnu nervozu
Dodatni signal zabrinutosti stigao je s tržišta državnih obveznica.
Prinos na japanske desetogodišnje državne obveznice skočio je više od devet baznih bodova i dosegnuo 2,793 posto.
Rast prinosa znači da investitori očekuju dugotrajnije razdoblje viših kamatnih stopa i jačeg inflacijskog pritiska.
To posebno pogađa tehnološki sektor i kompanije koje ovise o jeftinom financiranju.
Geopolitička kriza ponovno dominira tržištima
Iako je početkom travnja postignuto krhko primirje između SAD-a i Irana, napetosti nisu nestale. Washington je nastavio blokadu iranskih luka, dok Iran i dalje ograničava promet kroz Hormuški tjesnac.
Takva situacija povećava rizik dugotrajnijih poremećaja u opskrbi energentima, ali i dodatnog rasta troškova transporta i logistike.
Za investitore je sada ključno pitanje može li rast cijena nafte ponovno usporiti globalni gospodarski rast i dodatno zakomplicirati borbu protiv inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre....
