Globalno gospodarstvo ponovno se našlo u stanju pojačane napetosti nakon izbijanja rata na Bliskom istoku krajem veljače ove godine. Nakon razdoblja u kojem su se istodobno preplitali negativni i pozitivni trendovi — od rastućih trgovinskih barijera i geopolitičkih tenzija do snažnih tehnoloških ulaganja i povoljnih financijskih uvjeta — novi sukob prijeti poništiti dio postignutog napretka. Upravo je ta poruka dominirala proljetnim sastancima MMF‑a i Svjetske banke održanima u Washingtonu, gdje su se okupili ministri financija, guverneri središnjih banaka i ključni globalni donositelji odluka.
MMF uvodi referentnu prognozu zbog iznimne neizvjesnosti
Zbog iznimne neizvjesnosti, MMF je ove godine odustao od standardne „osnovne projekcije“ i predstavio tzv. referentnu prognozu, temeljenu na pretpostavci da će sukob biti ograničenog trajanja te da će se poremećaji na energetskim tržištima postupno smiriti do sredine 2026. godine. Ipak, uz ovu prognozu objavljeni su i alternativni scenariji koji predviđaju dugotrajniji ili širi sukob, uz napomenu da se rizici sve više naginju prema negativnoj strani.
Rast usporava, inflacija jača
Prema referentnoj prognozi, globalni rast trebao bi iznositi 3,1 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027. godini, što predstavlja usporavanje u odnosu na prosjek iz 2024. i 2025. godine. Dugoročno, rast bi se trebao stabilizirati na razini ispod povijesnog prosjeka, što potvrđuje da se svjetsko gospodarstvo nalazi u razdoblju strukturno slabije dinamike. Prognoza za 2026. smanjena je za 0,2 postotna boda u odnosu na siječanj, a MMF otvoreno navodi da je taj pad u potpunosti posljedica rata.
Bez sukoba, globalni rast bio bi bliže 3,4 posto.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... bi, prema novim procjenama, trebala porasti na 4,4 posto u 2026., prije nego što se spusti na 3,7 posto godinu kasnije. To je više od ranijih očekivanja i odražava osjetljivost globalnih cijena na energetske šokove. Direktorica MMF‑a Kristalina Georgieva upozorila je da „ni u najboljem slučaju ne možemo očekivati uredan povratak na stanje prije sukoba“, naglašavajući da je globalna ekonomija već dulje vrijeme izložena višestrukim pritiscima.
Najveći udar trpe ranjive ekonomije
Najveći teret krize snosit će zemlje Bliskog istoka i druga ranjiva gospodarstva, osobito ona koja uvoze energiju i već se suočavaju s fiskalnim i strukturnim slabostima. Dok su prognoze za razvijene ekonomije ostale gotovo nepromijenjene, rast u zemljama u razvoju smanjen je za 0,3 postotna boda.
U slučaju pogoršanja sukoba i trajno viših cijena energije, globalni rast mogao bi pasti na 2,5 posto, uz inflaciju od 5,4 posto. U još ozbiljnijem scenariju, uz oštećenje energetske infrastrukture, rast bi se mogao spustiti na svega dva posto, dok bi inflacija premašila šest posto do 2027. godine. U takvom razvoju događaja, gospodarstva u razvoju pretrpjela bi gotovo dvostruko veći udar od razvijenih.
Rizici se gomilaju na više frontova
MMF upozorava da se globalni rizici gomilaju: od mogućnosti najveće energetske krize u modernoj povijesti, preko novih trgovinskih sporova i volatilnosti na tržištima rijetkih metala, do mogućih korekcija ulaganja u umjetnu inteligenciju. Visoki javni dugovi i rastući fiskalni deficiti dodatno ograničavaju sposobnost država da odgovore na krize, dok slabljenje neovisnosti središnjih banaka može potkopati povjerenje u monetarnu politiku.
Ipak postoji i pozitivan scenarij
Ako ulaganja u umjetnu inteligenciju dovedu do stvarnog rasta produktivnosti, globalno gospodarstvo moglo bi dobiti novi, održivi zamah. No, za to će biti potrebne strukturne reforme, jasna komunikacija monetarnih vlasti i fiskalne politike usmjerene na stabilnost, a ne na kratkoročne poticaje.
MMF zaključuje da je globalna suradnja ključna za smanjenje napetosti i povratak stabilnom rastu. U svijetu koji se sve brže mijenja, koordinirane politike i otpornost na različite scenarije postaju nužnost, a ne izbor.
